• 
• 
• 

AKTIVNOSTI

Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 18. 11. 2024.

Ovih dana prisjećamo se svake žrtve Domovinskog rata. Posebno se prisjećamo Vukovara i Škabrnje, simbola žrtve Domovinskog rata i svih onih koji su položili svoje živote za slobodnu i suverenu Republiku Hrvatsku.

Dana 18. studenog obilježavamo kao dan tuge u hrvatskoj povijesti, ali i dan ponosa i ljubavi prema svome domu i domovini.

Dan je to kada se sjećamo agonije nemoćnih i nevinih koji su se do posljednjeg trenutka nadali izbavljenju, a onda su od zvijeri bešćutno pogubljeni. Sjećamo se zla i tuge od koje zastaje dah i ostajemo nijemi. Riječi su suvišne, a suze nisu dovoljne.

Vjerujemo i molimo se kako će obitelji nestalih dobiti milost i dostojno pokopati svoje najmilije. Od njih nećemo odustati i kroz sjećanje ih nećemo zaboraviti.

Nema snažnije poruke od one koju su djeca zapisala u Knjizi dojmova u Memorijalnom centru Domovinskog rata Vukovar: “Od smrti vas nismo mogli spasiti, ali od zaborava ćemo vas sačuvati!”

„Morate iznova graditi. Prvo, svoju prošlost, tražiti svoje korijenje, zatim, svoju sadašnjost, a onda, ako vam ostane snage, uložite je u budućnost. I nemojte biti sami u budućnosti. A grad, za nj ne brinite, on je sve vrijeme bio u vama. Samo skriven. Da ga krvnik ne nađe. Grad – to ste vi.“ –  Siniša Glavašević

Sudjelovanje predstavnika UHD-a na prijamu u Veleposlanstvu Čilea

Dana 17. rujna 2024. godine član Udruge hrvatskih diplomata (UHD), Robert Bogešić, dopredsjednik UHD-a sudjelovao je na prijamu u Veleposlanstvu Republike Čilea u Republici Hrvatskoj u povodu obilježavanja Nacionalnog dana Čilea.

Goste su na ulazu u Veleposlanstvo Republike Čilea dočekali Nj.E. g. Cristian Rodrigo Antonio Donoso Maluf, veleposlanik i djelatnici Veleposlanstva.

Nakon izvedbe čileanske i hrvatske himne, pozdravne riječi uputio je putem video linka predsjednik Čilea Gabriel Borić. Predsjednik Borić, koji je izabrani predsjednik Čilea na predsjedničkim izborima 2021. godine, hrvatskog i katalonskog je podrijetla, a njegovi preci po ocu doselili su se u Čile s otoka Ugljana krajem 19. stoljeća.

Nj.E. g. Cristian Rodrigo Antonio Donoso Maluf, veleposlanik Republike Čilea u Republici Hrvatskoj naglasio je, između ostalog, kako je ponajprije zahvaljujući hrvatskim iseljenicima iz Dalmacije, koji su krajem 19. stoljeća novi život pronašli upravo u Čileu, Hrvatsku i Čile veže čvrsta suradnja koja ima tradiciju dulju od sto godina.

Prema njegovim riječima, radi se o snažnim bilateralnim odnosima u čijoj je srži veoma važna hrvatska zajednica u Čileu, a riječ je o jednoj od najvažnijih hrvatskih iseljeničkih zajednica u svijetu.

U nastavku prijama nastavljeno je ugodno druženje brojnih uglednih uzvanika, među kojima su bili i predstavnici Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kao i brojni dužnosnici RH, predstavnici diplomatskog zbora u RH te drugi uzvanici.

Održana dvodnevna Konferencija veleposlanika, generalnih konzula, konzula i vojnih izaslanika Republike Hrvatske

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i ove je godine okupilo  veleposlanike, generalne konzule, konzule i vojne izaslanike Republike Hrvatske na redovitoj dvodnevnoj konferenciji, koja se u utorak i srijedu, 27. i 28. kolovoza,  održala u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Svečano je otvorena u nazočnosti predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, a uz hrvatske diplomate okupila je i predstavnike diplomatskog zbora u Hrvatskoj.

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman uvodnim obraćanjem o aktualnim vanjskopolitičkim temama i prioritetima hrvatske vanjske politike svečano je u utorak otvorio konferenciju, a nazočnima se obratio i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković istaknuvši važnost međunarodnog djelovanja Hrvatske u kontekstu globalnih izazova.

Godišnje okupljanje predstavnika hrvatske diplomacije i ove je godine pružilo priliku hrvatskim veleposlanicima, generalnim konzulima, konzulima i vojnim izaslanicima da otvore brojne teme o kojima su razmijenili mišljenja kroz različite panele, aktivno sudjelujući u raspravama. Prvoga dana sudionici su tako imali priliku razgovarali o Europi i Europskoj uniji, aktualnoj situaciji u jugoistočnoj Europi, glavnim svjetskim ugrozama, kao i o multipolarnim izazovima.

Više možete pročitati OVDJE

Čestitka u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja

Drage članice i članovi Udruge hrvatskih diplomata (UHD), drage kolegice i kolege,

obilježavajući Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja prisjećamo se s ponosom i poštovanjem 5. kolovoza 1995. godine kada se zavijorila hrvatska zastava u oslobođenom Kninu, čime je otvoren put prema sigurnom i mirnom razvitku Republike Hrvatske, prema euro-atlantskim integracijama, članstvu u NATO i u EU.

Vojno-redarstvena akcija „Oluja“ je simbol pobjede i nade, odlučnosti i hrabrosti te zajedništva i borbe hrvatskih građana za neovisnost, slobodu i prava na sigurnu budućnost.

Posebnu zahvalnost odajemo hrabrim hrvatskim braniteljima koji su položili svoje živote za slobodu Domovine, stradalim braniteljima, obiteljima poginulih, nestalih i stradalih, te svima čija je patnja i žrtva omogućila stvaranje slobodne i demokratske Republike Hrvatske.

Neka ovaj dan, 5. kolovoza, bude poticaj i put stvaranja Hrvatske u duhu zajedništva pronalazeći rješenja za brojne izazove pred nama i tako osigurati bolju budućnost za sve njezine ljude, bez obzira na nacionalnu, vjersku ili drugu pripadnost.

Čestitamo Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.

IO UHD-a

Priopćenje MVEP-a povodom obilježavanja 11. godišnjice članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji

Republika Hrvatska danas, 1. srpnja 2024. obilježava 11. obljetnicu članstva u Europskoj uniji i tako započinje svoje drugo desetljeće u velikoj europskoj obitelji. Prošle godine, u godini u kojoj smo obilježili okruglu obljetnicu članstva, pristupili smo i eurozoni i schengenskom prostoru i time u potpunosti zaokružili naš put europski put.

U drugom desetljeću našega članstva, započinje i novi zakonodavni i institucionalni ciklus koji će obilježiti neki novi, ali i neki stari izazovi. Oni su oslovljeni i u Strateškom programu EU 2024.-2029. kojeg je Europsko vijeće usvojilo prošli tjedan  i koji je zacrtao političke prioritete u narednom razdoblju.

Više možete pročitati OVDJE

Čestitka u povodu Dana antifašističke borbe

Drage članice i članovi Udruge hrvatskih diplomata (UHD), kolegice i kolege,

U povodu Dana antifašističke borbe, 22. lipnja, šaljemo vam čestitku u kojoj naglašavamo kako se obilježavanjem Dana antifašističke borbe prisjećamo važnog datuma iz hrvatske povijesti kada je u šumi Brezovici kraj Siska osnovana prva antifašistička postrojba u tadašnjoj okupiranoj Europi.

Upravo je današnja, demokratska Republika Hrvatska, članica Europske unije, zajednice država koja je nastala na vrijednostima borbe protiv fašizma, usmjerena prema očuvanju uspomena i istina o antifašističkoj borbi.

Republika Hrvatska odbacuje svaki oblik netolerancije, ekstremizma i diskriminacije te se bori za solidarnost, društvenu jednakost, prava manjinskih i ugroženih zajednica, kao i za očuvanje vrijednosti slobode i mira, vladavine prava i zaštite ljudskih prava koji su među temeljnim ustavnim vrijednostima suvremene Hrvatske.

Svim članicama i članovima UHD-a i kolegicama i kolegama,

čestitamo 22. lipnja – Dan antifašističke borbe!

IO UHD-a

Dan hrvatske diplomacije, 7. lipnja

U povodu Dana hrvatske diplomacije, 7. lipnja, Izvršni odbor Udruge hrvatskih diplomata (IO UHD) upućuje čestitku:

Poštovane članice i članovi UHD-a, diplomatkinje i diplomati, poštovane kolegice i kolege,

Danom hrvatske diplomacije, 7. lipnja, tradicijski se obilježava povijesni događaj iz 879. godine kada je papa Ivan VIII. uputio hrvatskome knezu Branimiru pismo kojim ga izvještava da je u Rimu blagoslovio njega i cijeli hrvatski narod, te priznajući mu “zemaljsku vlast nad cijelom Hrvatskom”. U to doba bilo je to najviše međunarodno priznanje čime je, u današnjem smislu, Hrvatska priznata kao suverena država.

Od samog početka stvaranja hrvatske države tijekom Domovinskog rata, kao i u ostvarivanju kasnijeg članstva u Europskoj uniji i NATO-u veliku ulogu imala je hrvatska diplomacija.

Pred Hrvatskom je ostala još jedna zadaća – članstvo u OECD-u, Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj koja okuplja najrazvijenije zemlje svijeta, nakon čega će moći reći da je u potpunosti zaokružila svoj međunarodni položaj.

Više možete pročitati OVDJE

Čestitka u povodu Dana državnosti

Poštovane diplomatkinje i diplomati, članice i članovi Udruge hrvatskih diplomata (UHD), drage kolegice i kolege te drage suradnice i suradnici,

Dan državnosti, 30. svibnja, je prigoda kada iskazujemo zahvalnost i odavanje počasti svima onima koji su sudjelovali u stvaranju samostalne hrvatske države, u njezinoj obrani i oslobađanju, a posebno onima koji su svoje živote ugradili u stvaranje slobodne i neovisne Hrvatske.

Dan državnosti je i veliki poticaj za korak dalje, korak naprijed, u izgradnji zemlje kao razvijene demokracije i solidarnosti, tolerantnog ozračja i društvene odgovornosti.

Ovom prigodom upućujemo i najiskrenije čestitke povodom blagdana Tijelova, Svetkovine presvetog Tijela i Krvi Kristove sa željom da ovaj dan provedete u miru, radosti i zajedništvu svoje obitelji i svojih bližnjih.

U ime Izvršnog odbora UHD-a,

čestitamo Dan državnosti uz želje i molitve da izgrađujemo i promičemo dostojanstven dijalog, mir i povjerenje te društvo jednakosti i sigurnosti za sve naše građanke i građane.

IO UHD

32. obljetnica članstva Republike Hrvatske u Ujedinjenim narodima

Dana 22. svibnja 1992., na preporuku Vijeća sigurnosti i jednoglasnom odlukom Opće skupštine, Republika Hrvatska zauzela je svoje mjesto među punopravnim članicama Organizacije Ujedinjenih naroda, što je predstavljalo vrhunac procesa međunarodnog priznanja i obnove hrvatske suverenosti i samostalnosti.

Prvo razdoblje članstva obilježeno je dinamičnim i zahtjevnim diplomatskim aktivnostima koje su nadopunjavale uspjehe Domovinskog rata i obrane hrvatske slobode i demokracije. Hrvatska se ulaskom u članstva različitih UN-ovih organa i tijela i doprinosom mirovnim operacijama UN-a u kratkom vremenu transformirala iz primateljice pomoći u aktivni subjekt međunarodnih odnosa i izvoznicu mira i sigurnosti. Vrhunac tog razdoblja predstavljalo je nestalno članstvo u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda u razdoblju 2008. – 2009. godine, a svoju predanost održavanju međunarodnog mira i sigurnosti Hrvatska je do sada potvrđivala i višestrukim mandatima u Komisiji za izgradnju mira.

Više možete pročitati OVDJE

Dan Europe

Obilježavanjem Dana Europe slavimo mir i jedinstvo koje članice Europske unije njeguju od samih začetaka europskog integriranja. Dan Europe sjeća nas na Schumanovu deklaraciju iz 1950. godine, koja je stvorila temelje za stvaranje ujedinjene Europe, kao područja blagostanja, mira i trajnih vrijednosti demokracije, ljudskih prava i solidarnosti koje nas kao Europljane i naše države članice povezuju.

Ovih dana obilježavamo i 20. obljetnicu najvećeg proširenja u povijesti Europske unije, kada je deset zemalja pristupilo Uniji 2004. godine. Prošle godine obilježili smo i 10. obljetnicu našeg pridruživanja europskoj obitelji, te pristupanje Hrvatske schengenskom prostoru i eurozoni. Ovi događaji potvrđuju trajnu privlačnost europskog projekta ali i transformacijsku snagu EU-a u donošenju stabilnosti, prosperiteta i prilika državama članicama i milijunima Europljana.

Više možete pročitati OVDJE

Zajednička izjava ministrica i državnih tajnica za europske poslove povodom Dana Europe

Povodom Dana Europe, kao žene i kao ministrice i državne tajnice za europske poslove, dajemo sljedeću izjavu.

Mjesec dana uoči europskih izbora i 20 godina nakon najvećeg kruga proširenja Europske unije smatramo svojom dužnošću podsjetiti na to da su tijekom proteklih godina i desetljeća naše zemlje i naši građani ostvarili korist od članstva u Europskoj uniji, te pružiti viziju o tome kako oblikovati našu zajedničku budućnost na dobrobit svih.

Europska unija pokretač je mira i blagostanja: ideja o praktičnom onemogućavanju rata stvaranjem Europske zajednice za ugljen i čelik prije više od 70 godina još uvijek predstavlja temeljno načelo Europske unije kakvu danas poznajemo. Danas bi se, pogledom na susjedstvo pogođeno sukobima i krizama, trebalo na to podsjetiti. Europska unija omogućila je desetljeća stabilnosti i blagostanja, promičući diljem svijeta naše vrijednosti kao što su demokracija, ljudska prava i vladavina prava.

Više možete pročitati OVDJE

Čestitka prigodom pravoslavnog Uskrsa

Drage članice i članovi Udruge hrvatskih diplomata (UHD), drage kolegice i kolege,

U ime UHD-a, svim vjernicama i vjernicima pravoslavne vjeroispovijesti koji Uskrs slave prema julijanskom kalendaru od srca čestitamo najveći kršćanski blagdan, Uskrs, da proslavite uskršnje blagdane u miru, radosti i ljubavi.

Neka uskrsnuće donese svjetlost, ljubav i povezanost u svaku obitelj i neka ovaj veliki vjerski blagdan protekne u miru, radosti i blagostanju.

Želimo vam blagoslovljen i ispunjen Uskrs!

Hristos Vaskrse!

IO UHD-a

15. obljetnica članstva Republike Hrvatske u NATO-u

Nakon uspostave demokracije prije više od tri desetljeća, Hrvatska je, uz pristupanje Europskoj uniji odredila članstvo u Organizaciji Sjevernoatlantskog ugovora (NATO) kao jedan od svojih strateških prioriteta u ostvarivanju nacionalnih interesa i uspostavi sigurnosnih uvjeta za kontinuiran razvoj i snaženje hrvatske države i društva.

Nakon pobjede nad agresorom i obrane slobode i demokracije u Domovinskom ratu, Hrvatska je započela svoj put prema ovom političko-vojnom i obrambenom savezu kao ključnom čimbeniku mira i sigurnosti na euroatlantskom prostoru i kao zajednici slobodnih i demokratskih država koje dijele iste vrijednosti.

Nakon pozivnice za članstvo u travnju 2008. godine na sastanku na vrhu NATO-a u Bukureštu te kraćih pregovora o pristupanju, u Bruxellesu je 9. srpnja 2008. godine potpisan hrvatski Pristupni protokol, koji je potom ratificiran u parlamentima država članica Saveza. Nacionalni ratifikacijski instrumenti deponirani su u Državnom tajništvu SAD-a, depozitaru Sjevernoatlantskog ugovora. Hrvatska je postala članicom NATO-a polaganjem svojeg ratifikacijskog dokumenta 1. travnja 2009. godine. Kao članica sudjelovala je na sastanku na vrhu Saveza već 3. i 4. travnja 2009. godine u Strasbourgu i Kehlu. Hrvatska zastava podignuta je ispred sjedišta NATO-a u Bruxellesu 7. travnja 2009. godine.

Više možete pročitati OVDJE

Uskršnja čestitka 2024.

Drage članice i članovi Udruge hrvatskih diplomata (UHD), drage kolegice i kolege,

pred nama dolaze trenuci koji predstavljaju simbol vječne pobjede svijetla nad tamom, to je vrijeme kada prepoznajemo čuda koja je Bog učinio u našim životima.

Uskrs je vrijeme kada Gospodin obasipa vjernike svojim beskrajnim blagoslovima. Budimo snažni u vjeri i radujmo se u Ime Gospodinovo.

U ime UHD-a, želimo vam da ispunite svoj život novom nadom, novim ciljevima i novim željama ovoga Uskrsa.

Blagoslovljen i Sretan Uskrs, neka Isus Krist nađe put do vaših srca, neka vam donese mir i radost u vaš dom!

IO UHD-a

32. obljetnica međunarodnog priznanja Hrvatske i 26. mirne reintegracije

Republika Hrvatska je na današnji dan prije 32 godine postala međunarodno priznata država.

Dana 15. siječnja 1992. Republiku Hrvatsku je priznalo svih dvanaest država članica tadašnje Europske zajednice, kao i Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Norveška, Poljska i Švicarska. Prethodno su to već učinile Slovenija, Litva, Ukrajina, Latvija, Island, Estonija, Sveta Stolica i San Marino. Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku su priznale ukupno 44 države, i taj je broj u sljedećim mjesecima rastao. Status Republike Hrvatske kao suverene i samostalne države zaokružen je 1992. godine primitkom u članstvo brojnih međunarodnih organizacija, od OESS-a do UN-a.

,,Današnji datum u mnogočemu je važan za Republiku Hrvatsku, to je datum kada smo 1992. s neskrivenim emocijama gledali uspjehe naše diplomacije i primali informacije o brojnim priznanjima neovisnosti Republike Hrvatske. Nakon pobjede u Domovinskom ratu i oslobađanja okupiranih teritorija 1995. ostvarena je, potom uz pomoć UN-a, i mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja, dovršena 15. siječnja 1998. godine. Prije točno 26 godina, Republika Hrvatska napokon je postala teritorijalno cjelovita, odnosno ostvarila je suverenitet u okvirima svojih međunarodno priznatih granica. Uspostavom suverene i međunarodno priznate Republike Hrvatske uspješno je ostvarena višestoljetna težnja hrvatskog naroda. Hrvatska je danas članica Europske unije i Sjevernoatlantskog saveza te respektabilna članica u brojnim drugim globalnim i regionalnim organizacijama, inicijativama i procesima. Prošle godine pridružili smo se eurozoni i Schengenskom prostoru. Za ova postignuća zaslužni su mnogi, među kojima treba posebno spomenuti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana, hrvatske branitelje, te brojne Hrvate u Domovini i iseljeništvu. Svatko na svoj način je dao doprinos u ostvarivanju pune slobode i državnosti, teritorijalne cjelovitosti, demokracije, vladavine prava i međunarodne afirmacije”, ističe ministar Gordan Grlić Radman.

Na današnji dan ujedno obilježavamo i 26. obljetnicu uspješnog okončanja procesa mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske.

Proces reintegracije započeo je 15. siječnja 1996. godine kad je Vijeće sigurnosti UN-a donijelo Rezoluciju 1037 i ustanovilo UNTAES, a završio je prije 26 godina, točnije 15. siječnja 1998., kad je okupirano područje istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema vraćeno u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske i postalo dio teritorijalnog, monetarnog, carinskog i pravnog kontinuiteta od tog trenutka potpuno suverene i cjelovite Republike Hrvatske.

Mirnom reintegracijom posljednjeg okupiranog dijela državnog teritorija izbjegnute su brojne nove ljudske žrtve, a to je ujedno i najuspješnija mirovna misija (UNTAES) u povijesti Ujedinjenih naroda, koja predstavlja model za rješavanje sličnih kriznih situacija diljem svijeta.

(MVEP)

Čestitka u povodu Božića i Nove godine po Julijanskom kalendaru

Drage članice i članovi Udruge hrvatskih diplomata (UHD), drage kolegice i kolege,

u vrijeme velikih promjena, s nadom i vjerom u zajedničku budućnost, neka se duh Božića nastani u našim srcima.

U ime Udruge hrvatskih diplomata (UHD) svima vjernicima koji slave Božić i Novu godinu po Julijanskom kalendaru želimo: “Mir Božji, Hristos se rodi!”

Izvršni odbor UHD-a

RH i EU 2023: Hrvatska od ove godine u najužoj jezgri Unije

Hrvatska je ovogodišnjim ulaskom u šengen i u europodručje postala dio najuže jezgre EU, koju u sljedećoj godini čekaju izbori i imenovanja novih čelnika. Hrvatska je sredinom ove godine obilježila 10. obljetnicu članstva u Uniji, a na samom početku godine istodobno je postala članicom šengena i europodručja.

Ulaskom u šengen Hrvatska se pridružila najvećem međudržavnom prostoru na svijetu bez unutarnjih graničnih kontrola. Iako je Slovenija u listopadu uvela privremene granične kontrole, to ni izbliza ne izgleda onako kao što je bilo prije hrvatskog ulaska u šengen, kada su se sustavno provjeravali svi putnici. Sad se kontrole vrše nasumično i više nema kolona kakve se ovih dana, primjerice, viđaju na granici sa Srbijom.

Hrvatska je uvela euro u jeku visoke inflacije pa je u javnoj percepciji uvođenje nove valute doživljeno kao jedan od krivaca za rast cijena. Iako je bilo neopravdanog podizanja i zaokruživanja cijena, podaci pokazuju da uvođenje eura nije imalo značajan utjecaj na njihov ukupni porast. 

Povlačenje novca – Ove je godine Hrvatska uspjela povući sva sredstva iz europskih fondova iz prethodnog programskog razdoblja 2014.-2020. Prema pravilu N+3, ta sredstva se mogu povlačiti tri godine po završetku programskog razdoblja.

Istodobno Hrvatska jako dobro stoji s provedbom Nacionalnog programa za oporavak i otpornost, odnosno povlačenju sredstava iz instrumenta za oporavak od pandemije. Do sada joj je isplaćeno 2,9 milijardi eura od ukupno raspoloživih 5,5 milijardi eura bespovratnih sredstava, po čemu je prva članica EU-a kojoj je isplaćeno više od polovice sredstava na koja ima pravo.

Pošto se sredstva iz instrumenta za oporavak od pandemije moraju se potrošiti do 2026. godine, Hrvatska to postavila kao prioritet pa kasni se s  pripremama projekata za povlačenje sredstava iz redovitog sedmogodišnjeg proračuna EU-a za razdoblje 2021.-2027. Hrvatska iz Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) može računati na više od 14 milijardi eura, a ta se sredstva mogu povlačiti do kraja 2030. Ukupno, kad se zbroje sredstva iz redovitog VFO-a i sredstva iz instrumenta EU sljedeće generacije, Hrvatska do kraja ovoga desetljeća ima na raspolaganju oko 25 milijardi eura.

Više možete pročitati OVDJE

Hrvatska diplomacija 2023

Nastavak disonantnih tonova između Banskih dvora i Pantovčaka te bezuvjetna podrška Ukrajini obilježili su hrvatsku vanjsku politiku i u ovoj godini, u kojoj se napredovalo u odnosima s BiH i relativno neuspješno pokušavalo sniziti tenzije sa Srbijom. 

Hrvatska je u godini na izmaku nizom inicijativa podržala ratom pogođenu Ukrajinu, promjena vlasti u BiH i deblokada visokog predstavnika smanjili su napetosti između Sarajeva i Zagreba, a dobar dio godine, sve dok u studenome nije došlo do međusobnog protjerivanja diplomata, izgledalo je da se tope hladni odnosi sa Srbijom.

Napetosti zato opet nije nedostajalo između sukreatora vanjske politike, premijera i predsjednika Zorana Milanovića, često suprotnih mišljenja o nizu geopolitičkih tema.

Idiličan početak – Godina je počela idilično – s otkucajem ponoći Hrvatska je postala 27. članica šengenskog prostora i 20. članica eurozone. Na granicama s Mađarskom i Slovenijom ministri su uklanjali rampe, a premijer je na novogodišnje jutro na glavnom zagrebačkom trgu predsjednicu EK Ursulu von der Leyen počastio kavom, prvi put plativši eurima.

Više možete pročitati OVDJE

Božićno-novogodišnja čestitka

Drage članice i članovi Udruge hrvatskih diplomata, drage kolegice i kolege,

pred nama dolazi vrijeme Božića i Nove godine, vrijeme nekih novih početaka.

To je vrijeme koje nas poziva na zajedništvo i bliskost, kako s najmilijima, tako i s onima koji su oko nas, u našoj blizini, a potreban im je mali dodir, pogled, stisak ruke, upućena riječ…

Upravo Božić predstavlja blagdan obitelji, ljubavi, nade, solidarnosti i brige za bližnje, jer rođen je Sin Božji, Spasitelj svijeta, koji je došao među nas da nam pokaže put kako „ljubav nikada ne prestaje“.

I ova godina, koja je na izmaku, bila je prepuna iskušenja i izazova i zato, drage kolegice i kolege, neka vam ovo vrijeme božićno-novogodišnjih blagdana budu ispunjeno mirom, blagostanjem, srećom i dobrim zdravljem.

Ispunimo svoje vrijeme ljubavlju s obitelji, s osobama koje volimo i s onima kojima je pomoć potrebna.

U ime Udruge hrvatskih diplomata (UHD) i u ime članova Izvršnog odbora UHD-a, želimo vama i vašim obiteljima čestit i blagoslovljen Božić te sretnu Novu, 2024., godinu.

Svjetlo istinsko koje prosvjetljuje svakog čovjeka dođe na svijet; bijaše na svijetu i svijet po njemu  posta i svijet ga ne upozna. K svojima dođe i njegovi ga ne primiše. A onima koji ga primiše podade moć da postanu djeca Božja: onima koji vjeruju u njegovo ime (Iv. 1,9-13)

Međunarodni dan ljudskih prava

Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se širom svijeta 10. prosinca, u spomen na datum kada je godine 1948. pod okriljem Ujedinjenih naroda usvojena Opća deklaracija o ljudskim pravima.

Ove godine, kada se obilježava 75. obljetnica od donošenja tog temeljnog teksta u povijesti ljudskih prava koji je svojim sveukupnim karakterom i sadržajem poslužio kao prekretnica i nadahnuće za daljnji razvoj suvremenog sustava promicanja i zaštite ljudskih prava na globalnoj razini, dobro je podsjetiti se na neke od njegovih glavnih poruka: riječ je o univerzalnom ljudsko – pravnom standardu za sve ljude i sve narode, „rođene slobodne i jednake u dostojanstvu i pravima“, bez obzira na „nacionalnost, mjesto stanovanja, spol, nacionalnu ili etničku pripadnost porijekla, boju kože, vjeru, jezik ili bilo koji drugi status“.

Glavne poruke Deklaracije u današnjem ambijentu obilježenom kršenjima ljudskih prava u oružanim sukobima širom svijeta, dodatno dobivaju na značenju i aktualnosti. Uz to, u brojnim regijama su česti slučajevi nasilja i represije prema ženama i djevojčicama kao i ugrožavanja prava na mirno okupljanje te na slobodu medija i izražavanja, a smrtna kazna se i dalje se izvršava u određenom broju zemalja. Dodatni izazov u promicanju ljudskih prava predstavlja razvoj digitalnih tehnologija, čime se napori za njihovu zaštitu sve više sele u online prostor.

U ovakvom globalnom okruženju, nužno je da se temeljna načela na kojima počiva Opća deklaracija o ljudskim pravima i dalje razvijaju i unapređuju, a jedan od putokaza u tom smjeru je i predstojeći visoki događaj posvećen upravo jubileju 75. obljetnice Deklaracije koji se pod okriljem Ujedinjenih naroda održava u prosincu u Ženevi. Na ovom glavnom ljudsko – pravnom događanju ove godine, aktivno sudjeluje i Republika Hrvatska, a koja će, kao i ostale članice Ujedinjenih naroda predočiti svoje rezultate i dati pledgeve kojima se predstavljaju budući napori i aktivnosti Hrvatske za primicanje i zaštitu ljudskih prava u zemlji i svijetu.

(MVEP)

Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 18. 11. 2023.

Dana 18. studenog obilježavamo jedan od najtužnijih dana i trauma u hrvatskoj povijesti, ali i  dan ponosa i ljubavi prema svome domu i domovini.

Ovogodišnje obilježavanje Dana sjećanja dolazi u vrijeme nemira kako oko nas, u našoj blizini ili daleko od nas, tako i u nama.

Zašto jedna kolona, zašto dvije kolone, zašto jedan plakat, zašto dva plakata? Kakve su to poruke jedinstva i poštovanja?

Ovo je vrijeme, ne samo sjećanja, nego i spominjanja imena svakog ubijenog djeteta, žene, ranjenika, starca, mladića i muškarca, bez obzira na nacionalnost ili vjeroispovijest.

Ali ovo je vrijeme zacjeljivanja srca gdje su svoj trag ostavili brojni ožiljci, bilo skriveni ili vidljivi. Zacjeljivanje rana je prilika priznati svoju ranjivost, osjetiti povezanost i odgovornost jednih za druge.

Ovo su trenuci kada se sjećamo i svjetla u dubokoj tami, odvažnih branitelja, vukovarske bolnice i svih koji su davali utočište i brinuli se za sve ranjene.

A Grad i dalje stoji, tu gdje je bio i prije, gdje će biti i sutra. Taj 18. studenoga tužan je trenutak, ali… malo je reći hvala, jedino što možemo je moliti, pamtiti, biti ponosni i tužni.

Vukovar, hrvatski div!

Neka brojni mali primjeri odvažnosti i čovječnosti pobude u nama vjeru, nadu i želju za izgradnju odgovornije budućnosti. Toliko im dugujemo.

Obilježavanje dana Ujedinjenih naroda

Dan Ujedinjenih naroda (UN), obilježava se 24. listopada na dan kada je 1945. godine stupila na snagu Povelja UN-a koja je postavila temelje za očuvanje svjetskog mira i sigurnosti.

Organizacija Ujedinjenih naroda je najvažnija multilateralna platforma za dijalog između država te mjesto na kojem se nastoje pronaći odgovori na globalna pitanja te osigurati perspektivna budućnost idućim generacijama. U svojih nepunih osam desetljeća djelovanja Organizacija je bila suočena s nizom kritičnih globalnih kriza. Jednako tako i danas se suočavamo s velikom eskalacijom kriza i sukoba koje imaju globalni doseg, od Ukrajine do Bliskog istoka, posljedicama svjetske pandemije te sve učestalijim prirodnim katastrofama povezanim s klimatskim promjenama.

Unatoč manjkavostima, Ujedinjeni narodi su ostvarivali brojne značajne rezultate. Jedan od najznačajnijih je očuvanje multilateralne platformu za dijalog i traženje rješenja na akutne i dugotrajne izazove. Također, uz stalne i nužne reforme Organizacije nastavit će se unaprjeđivanje učinkovitosti i relevantnosti glavnih organa i institucija iz okvira UN-a na osnovna tri stupa djelovanja – mira i sigurnosti, razvoja i ljudskih prava. U tom smislu i aktualna 78. sjednica Opće skupštine pred sobom ima posebnu odgovornost uspješne pripreme Samita o budućnosti koji će se u New Yorku održati za manje od godinu dana.

Hrvatska više od tri desetljeća aktivno doprinosi u radu ove svjetske Organizacije i danas je to posebno vidljivo kroz njezino aktualno članstvo u Gospodarskom i socijalnom vijeću te Komisiji za izgradnju miru kojom ove godine i predsjeda. Dodatno, svoj obol daju i hrvatski stručnjaci u okviru Komisije za međunarodno trgovačko pravo, Izvršnog vijeća Svjetske turističke organizacije, Odboru za kontribucije, odnosno Pododboru za prevenciju mučenja.

U svrhu daljnjeg doprinosa i vidljivosti u međunarodnoj zajednici, Hrvatska je istaknula kandidature za članstvo u Odboru za ljudska prava (2025-2028.), Komisiji za izgradnju mira (2026. – 2027.), Vijeću sigurnosti (2030. – 2031.) te Vijeću za ljudska prava (2032. – 2034.).

(MVEP)

Sudjelovanje članova UHD-a na prijamu u Veleposlanstvu Čilea

Dana 28. rujna 2023. godine članovi Udruge hrvatskih diplomata (UHD), Robert Bogešić, dopredsjednik UHD-a i Ana Krivak, članica Izvršnog odbora UHD-a sudjelovali su na prijamu u Veleposlanstvu Čilea u Republici Hrvatskoj u povodu obilježavanja Nacionalnog dana Čilea.

Goste su na ulazu u Veleposlanstvo Čilea dočekali Nj. E. g. Cristián  Edgardo Streeter Nebel izvanredni i opunomoćeni veleposlanik i g. Andrés  Agustin Luis María Domingo Lamoliatte Vargas, savjetnik i zamjenik šefa Misije.

Nakon izvedbe čileanske i hrvatske himne, pozdravne riječi uputila je zamjenica ministra vanjskih poslova Čilea, gđa. Gloria de la Fuente te je tom prigodom istaknula, između ostalog, važnu ulogu više od 200.000 Hrvata koji su generacijama priznati i uvaženi građani Čilea.

Putem video linka nazočnima je, u povodu Nacionalnog dana Čilea, čestitku uputio i predsjednik Čilea Gabriel Borić. Predsjednik Borić je izabrani predsjednik Čilea na predsjedničkim izborima 2021. godine, hrvatskog i katalonskog podrijetla, a njegovi preci po ocu doselili su se u Čile s otoka Ugljana krajem 19. stoljeća.

U nastavku prijama nastavljeno je ugodno druženje brojnih uglednih uzvanika, među kojima su bili i predstavnici Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Konferencija veleposlanika, generalnih konzula i vojnih izaslanika Republike Hrvatske

Dvodnevna Konferencija veleposlanika, generalnih konzula, konzula i vojnih izaslanika Republike Hrvatske održana je u četvrtak i petak, 24. i 25. kolovoza 2023. godine, u Zagrebu.

Konferenciju je uvodnim govorom o aktualnim vanjskopolitičkim temama i prioritetima hrvatske vanjske politike otvorio predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, nakon čega se prisutnima obratio i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković održao je uvodno izlaganje na panel raspravi pod temom “Parlamentarna diplomacija u službi promicanja vanjskopolitičkih prioriteta Republike Hrvatske” na kojemu su sudjelovali i saborski zastupnici. Zatim je uslijedilo izlaganje posebnog gosta Alexandera Schallenberga, saveznog ministara za europske i međunarodne poslove Republike Austrije.

U drugom dijelu konferencije uslijedile su daljnje panel rasprave, na kojima su sudjelovali i čelnici drugih ministarstava koja se bave međunarodnim političkim pitanjima i ciljevima Republike Hrvatske na međunarodnom planu. Paneli su se također bavili ključnim gospodarskim procesima i izazovima gospodarske diplomacije, istražujući načine na koje Republika Hrvatska može ostvariti konkurentske prednosti na međunarodnom tržištu. Posebna pažnja posvećena je suradnji s Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Paneli su istaknuli važnost povezivanja s hrvatskom dijasporom i razvijanje strategija koje podržavaju njihovu interakciju s domovinom.

Panel rasprava pod nazivom “Tri razvojna prioriteta za budućnost Hrvatske – digitalna transformacija, demografska revitalizacija, dekarbonizacija (3D) održano je uvodno izlaganje Zvonimira Frke-Petešića, predstojnika Ureda predsjednika Vlade, na temu: „Klimatski, energetski, digitalni i demografski izazovi današnjice“

Između ostalih, izlagali su ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek te ministar obrane Mario Banožić.

Na panel raspravi pod nazivom “Nacionalna sigurnost Republike Hrvatske u kontekstu aktualne političko – sigurnosne situacije u jugoistočnoj Europi” uslijedilo je uvodno izlaganje ravnatelja Sigurnosno-obavještajne agencije Daniela Markića.

Tijekom drugog dana Konferencije održani su paneli o javnoj i kulturnoj diplomaciji, a državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas i predsjednica Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske u Hrvatskom saboru Zdravka Bušić govorili su o uključenju hrvatske dijaspore u gospodarski život Hrvatske i stvaranje uvjeta za njihov povratak i investicije.

Konferenciju je govorom zaključio posebni gost, Josip Brkić, zamjenik ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, koji je imao izlaganje na temu: „Bosna i Hercegovina na putu od statusa kandidata do otvaranja pristupnih pregovora s EU“.

Redovito godišnje okupljanje predstavnika hrvatske diplomacije označilo je značajan trenutak za analizu i diskusiju o ključnim aspektima hrvatske vanjske politike. Ovaj skup je omogućio sveobuhvatnu razmjenu stajališta o aktualnim izazovima koji su pred nama.

Čestitka u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja

Drage članice i članovi Udruge hrvatskih diplomata (UHD), drage kolegice i kolege,

obilježavajući Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja prisjećamo se veličanstvene vojno-redarstvene akcije „Oluja“ kojom je, nakon četverogodišnje okupacije, oslobođena gotovo trećina hrvatskog teritorija.

Dana 5. travnja 1995. godine zavijorila se hrvatska zastava u oslobođenom Kninu, čime je otvoren put prema sigurnom i mirnom razvitku Republike Hrvatske, prema euro-atlantskim integracijama, članstvu u NATO i u EU.

Danas s ponosom i velikom poštovanjem i zahvalnošću odajemo počast hrabrim hrvatskim braniteljima koji su položili svoje živote za slobodu Domovine, stradalim braniteljima, obiteljima poginulih, nestalih i stradalih, te svima čija je patnja i žrtva omogućila stvaranje slobodne i demokratske Republike Hrvatske.

Neka ovaj dan, 5. travnja, bude poticaj i put da krize i probleme s kojima se suočavamo zajedno lakše rješavamo, da Republika Hrvatska bude zemlja u kojoj se rad i kreativnost prepoznaju i promiču kao istinske vrijednost.

Čestitamo Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.

IO UHD-a

Ponosni smo na postignuća Hrvatske

„10. obljetnica članstva Hrvatske u Europskoj uniji predstavlja priliku da svi zajedno kažemo koliko smo ponosni na strateška postignuća hrvatskoga naroda i države u samo nešto više od tri desetljeća naše samostalnosti i neovisnosti“, poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković na svečanosti u povodu 10 godina hrvatskog članstva u Europskoj uniji koju je na zagrebačkom Europskom trgu organizirao Ured Europske komisije u Hrvatskoj u suradnji s Uredom parlamenta u RH i Ministarstvom vanjskih i europskih poslova.

Podsjetio je na put od Domovinskog rata u kojem je Hrvataka imala okupirano između četvrtine i trećine teritorija do zemlje članice NATO-a i Europske unije.

Kazao je da smo, u tom najtežem razdoblju devedesetih godina, izgubili korak europskih integracija sa zemljama srednje i istočne Europe jer one nisu imale agresiju velikosrpskog Miloševićevog režima, ali smo, predvođena hrvatskim braniteljima i predsjednikom Tuđmanom, ostvarili slobodu i samostalnost.

Kazao je da smo zadnje dvije godine realizirali i dvije dublje integracije – schengenski prostor u europodučje, istaknuvši da smo se pozicionirali u samu jezgru europskih institucija, europskog projekta.

„To govori da je naš narod u zahtjevnim okolnostima bio jedinstven, držao se konsenzusa”, poručio je, dodavši da je taj konsenzus danas slabiji nego prije te je potrebno objasniti svim građanima u Hrvatskoj što donosi članstvo u EU.

Naglasio je da to članstvo nije došlo samo od sebe, već smo se borili kroz zahtjevne pregovore i puno uvjetovanosti i probleme.

„Prošlo je 10 godina da nakon nas nije nitko još ušao i pitanje je koliko će vremena proći da bilo koja država koja aspirira na članstvo u EU ostvari ovaj cilj koji danas ima Hrvatska“; dodao je Plenković.

Podsjetio je na osiguranih 25 milijardi eura u ovom desetljeću iz EU-a kojima se, među ostalim, obnavljaju škole, obrazovne ustanove, bolnice u Zagrebu i na Banovini.

Osvrnuo se na zajedničke vrijednosti i snažan sustav pravnih veza s Europskom unijom, kazavši da to sve čini da je Hrvatska danas respektirana u međunarodnoj zajednici.

Mladi imaju puno više šansi, na svima nama je da dobro iskoristimo pružene prilike

„Postali smo zemlja čiji se glas sluša, koja ima svoj utjecaj na politike, na procese, na naše susjedstvo, na principijelna pitanja, poput solidarnosti i snažne potpore Ukrajini i čvrste osude Rusije kao agresora koja krši sva načela međunarodnoga prava“, poručio je predsjednik Vlade.

Istaknuo je da mladi u Hrvatskoj danas imaju puno više šansi nego prije članstva u EU te da je na svima nama da sve te prilike jako dobro iskoristimo.

„Da budemo svjesni obitelji kojoj pripadamo, a da uvijek pritom čuvamo svoj identitet, svoju kulturu, svoje običaje i sve ono bog čega su hrvatski branitelji dali svoje živote, za hrvatsku slobodu i našu neovisnosti“, naglasio je Plenković.

Zahvalio je još jednom svima i čestitao na ovom zajedničkom uspjehu.

(MVEP)

Čestitka u povodu Dana Antifašističke borbe

Drage članice i članovi Udruge hrvatskih diplomata (UHD), kolegice i kolege,

U povodu Dana antifašističke borbe, 22. lipnja, šaljemo vam čestitku u kojoj naglašavamo kako je antifašizam, kao civilizacijsko opredjeljenje suvremene Europe s kojom dijelimo zajedničke vrijednosti u razvoju demokracije, utkan u temelje hrvatske državnosti.

Zato usmjerimo svoj pogled prema daljnjoj izgradnji Republike Hrvatske kao moderne demokratske države u kojoj se odbacuje svaki oblik netolerancije, ekstremizma i diskriminacije gdje se njezini građani aktivno zalažu za očuvanje vrijednosti slobode i mira, vladavine prava i zaštite ljudskih prava koji su među temeljnim ustavnim vrijednostima suvremene Hrvatske.

Republika Hrvatska s Europom i modernim usmjerena je prema izgradnji svoje budućnosti ne zaboravljajući pri tome prošlost, kako svoju vlastitu, tako i europsku tradiciju.

Svim članicama i članovima UHD-a i kolegicama i kolegama,

čestitamo 22. lipnja – Dan antifašističke borbe!

IO UHD-a

Čestitka u povodu Dana hrvatske diplomacije

U povodu Dana hrvatske diplomacije, 7. lipnja, Izvršni odbor Udruge hrvatskih diplomata (IO UHD) upućuje čestitku:

Poštovane članice i članovi UHD-a, diplomatkinje i diplomati, poštovane kolegice i kolege,

Danom hrvatske diplomacije 7. lipnja tradicionalno se obilježava povijesni događaj iz 879. godine, kad je papa Ivan VIII uputio hrvatskome knezu Branimiru pismo, kojim ga izvješćuje da je u Rimu blagoslovio njega i cijeli hrvatski narod te mu priznao “zemaljsku vlast nad cijelom Hrvatskom”.

U to doba bilo je to najviše međunarodno priznanje, čime je, u današnjem smislu, Hrvatska priznata kao suverena država.

Hrvatska diplomacije imala je veliku važnost od samog početka stvaranja hrvatske države tijekom Domovinskog rata, kao i u ostvarivanju kasnijeg članstva u Europskoj uniji i NATO-u ima.

Hrvatska diplomacija imala je i važnu ulogu pri ulasku u eurozonu i Schengenski prostor, čime je Hrvatska postala dio užeg kruga Europske unije, a pred njom, kao i svim ostalim važnim vanjskopolitičkim državnim subjektima je ostvarivanje i članstva u OECD-u, jedinoj važnoj međunarodnoj organizaciji kojoj Republika Hrvatska još nije članica.

Poštovane kolegice i kolege,

sretan vam Dan hrvatske diplomaciju, uz mnogo profesionalnih uspjeha!

Srdačno,

Izvršni odbor Udruge hrvatskih diplomata

Čestitka u povodu Dana državnosti

Poštovane diplomatkinje i diplomati, članice i članovi Udruge hrvatskih diplomata (UHD), drage kolegice i kolege te drage suradnice i suradnici,

Danom državnosti, 30. svibnja, obilježavamo početak donošenja niza ključnih koraka koji su, slijedeći volju naroda izraženu na prvim višestranačkim izborima, Republiku Hrvatsku doveli do osamostaljenja, suverenosti i međunarodnog priznanja.

Ovim danom sjećamo se odlučnosti i nepokolebljivosti svih građanki i građana koji su dali svoj doprinos u izgradnji domovine, Republike Hrvatske.

Na tom putu Republika Hrvatska je postala članica Europske unije i Sjevernoatlantskog saveza te partner u brojnim globalnim i regionalnim organizacijama, inicijativama i procesima, a od 2023. godine pridružila se eurozoni i Schengenskom prostoru.

U ime Izvršnog odbora UHD-a,

čestitamo Dan državnosti uz želje i molitve da svojim, kako pojedinačnim, tako i zajedničkim radom i trudom osiguramo slobodno, moderno i otvoreno društvo za sve naše građane, a posebno za generacije koje dolaze za nama.

IO UHD

31. obljetnica članstva Republike Hrvatske u Ujedinjenim narodima

Na današnji dan, 22. svibnja, obilježava se 31. obljetnica članstva Republike Hrvatske u UN-u. Hrvatska je u protekla tri desetljeća bila i ostaje predana održavanju međunarodnog poretka utemeljenog na Povelji UN-a i međunarodnom pravu. Kao aktivan čimbenik globalnog mira i sigurnosti, Hrvatska je dala doprinos mirovnim misijama i operacijama UN-a diljem svijeta, u kojima su sudjelovali pripadnici Oružanih snaga RH, hrvatske policije, kao i hrvatski diplomati. Hrvatska je bila članica svih najvažnijih tijela i organa Ujedinjenih naroda, od nestalne članice Vijeća sigurnosti, članice Gospodarskog i socijalnog vijeća, Vijeća za ljudska prava, Komisije za izgradnju mira te brojnih drugih tijela. Hrvatska je pružateljica razvojne i humanitarne pomoći, a kao država članica Europske unije i Sjevernoatlantskog saveza aktivno sudjeluje u mnogobrojnim inicijativama i reformskim procesima na globalnoj razini.

Republika Hrvatska aktualna je članica Gospodarskog i socijalnog vijeća za razdoblje od 2022. do 2024. godine te Komisije za izgradnju mira za razdoblje od 2023. do 2024. godine, kojom ujedno i predsjedava tijekom 2023. godine. Kroz svoje stručnjake, Hrvatska sudjeluje u radu Odbora za kontribucije i UN-ovog Pododbora za prevenciju mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja i kažnjavanja.

Kao predsjedavajuća država UN-ove Komisije za izgradnju mira u 2023. godini, RH je fokus stavila na prevenciju, otpornost i bolju povezanost mira i sigurnosti, humanitarne pomoći i održivog razvoja, kao i na pitanja vladavine mira, pravde, jačanja institucija i ljudskih prava, učinkovitog i adekvatnog financiranja izgradnje mira, te intenziviranja razmjene s glavnim tijelima organizacije.

Hrvatsko predsjedanje Komisijom događa se u vrijeme kada se u okviru Organizacije formiraju prijedlozi konkretnih politika uoči Samita budućnosti (Summit for the Future), koji će se održati 2024. godine i do kada će se razraditi i utjeloviti nova vizija Naše zajedničke agende (Our Common Agenda), koja naglašava potrebu za uključivim, umreženim i učinkovitim multilateralizmom. U tom kontekstu, Hrvatska kroz svoje predsjedanje aktivno podupire oživotvorenje politika kako bi se svijet približio miru, sigurnosti i blagostanju, te kako bi se ubrzalo postizanje ciljeva održivog razvoja i učinkovito suočilo s izazovima klimatskih promjena.

Hrvatska čvrsto podupire multilateralizam kao ključan oblik globalne suradnje s uređenim međunarodnim odnosima između država te poretkom uspostavljenom na međusobnom uvažavanju i poštivanju temeljnih načela i vrijednosti na kojima su utemeljeni Ujedinjeni narodi – međunarodnom pravu, miru, sigurnosti, vladavini prava te zaštiti ljudskih prava i sloboda. U svjetlu još jednog rata na europskom tlu, odnosno invazije na Ukrajinu, zaštita ovih načela ostaje ključna i trajna zadaća međunarodne zajednice.

RH je u sljedećem razdoblju istaknula kandidature za ponovnim članstvom u Komisiji za izgradnju mira (2026. – 2027.), Vijeću sigurnosti (2030. – 2031.) i Vijeću za ljudska prava (2032. – 2034.) te će nastaviti jačati svoju međunarodnu prisutnost i ugled u ovoj krovnoj svjetskoj organizaciji.

(MVEP)

Obilježavanje Dana Europe ususret 10. obljetnici članstva Hrvatske u Europskoj uniji

Ovogodišnji Dan Europe ima poseban značaj za Hrvatsku. Obilježavamo ga u godini u kojoj slavimo desetu godišnjicu našeg članstva u Europskoj uniji. U tom su razdoblju građani Hrvatske imali priliku osjetiti dobrobiti ulaska u Europsku uniju. Jedan je od vidljivih primjera je izgradnja Pelješkog mosta, ali i niz drugih projekata koji poboljšavaju kvalitetu života naših građana i osiguravaju prilike za rast i razvoj.

U ovoj smo godini istovremeno postali članica eurozone i šengenskog prostora čime smo dodatno učvrstili svoj položaj u samoj jezgri Europske unije. Jedina smo država članica koja je to ostvarila na isti dan.

Dan Europe je dan mira i jedinstva, pa ipak ga već drugu godinu za redom dočekujemo u okolnostima strašne agresije na Ukrajinu. I stoga je ovo ponovno i dan kada našim ukrajinskim prijateljima ponavljamo da ćemo ih nastaviti podupirati, dokle god bude potrebno. Čvrsto vjerujemo da je to jedino ispravno.

U vremenu brojnih globalnih izazova – sigurnosnih, gospodarskih, klimatskih, demografskih – svijet se značajno mijenja. U takvom svijetu Europska unija nastoji osnažiti svoj položaj, zadržati najviše životne standarde, ponuditi nova rješenja, čemu i Hrvatska daje svoj doprinos. To se može ostvariti jedino uz očuvanje zajedništva, utemeljenog na istim vrijednostima i solidarnosti između država članica te daljnjom izgradnjom našeg jedinstvenog tržišta.

Obljetnice su i prigoda za podsjećanje na ono što smo u Europskoj uniji do sada učinili zajedno upravo zato što smo bili ujedinjeni i odlučni, kako u dobrim tako i u kriznim vremenima. Nastavljamo zajedno graditi Europsku uniju kako bi u budućnosti bila otpornija, konkurentnija, spremna odgovoriti svim novim izazovima, uspješno provela zelenu i digitalnu tranziciju, ali i osigurala svoju snažniju globalnu ulogu.

Europsku uniju prvenstveno čine njezini građani, koji nose njezinu snagu i doprinose njezinu razvoju, te koji dijele viziju i vrijednosti prema kojima svakodnevno živimo. Ona i dalje mora ostati projekt mira, demokracije i vladavine prava i upravo je to smjer kojega ćemo i dalje nastaviti podupirati.

(MVEP)

Čestitka Uskrsa pravoslavnim vjernicima

Drage članice i članovi Udruge hrvatskih diplomata (UHD), drage kolegice i kolege,

U ime UHD-a, svim vjernicama i vjernicima pravoslavne vjeroispovijesti od srca čestitamo najveći kršćanski blagdan, Uskrs, da proslavite uskršnje blagdane u miru, radosti i ljubavi.

U današnjem svijetu, koji je ispunjen raznim izazovima, upravo Isusovo uskrsnuće povezuje sve kršćane na izgradnju boljega sutra, ispunjenog djelima ljubavi, prihvaćanja u različitostima i pomaganja svome bližnjemu.

Želimo vam blagoslovljen i ispunjen Uskrs!

Hristos Vaskrse!

IO UHD-a

Uskršnja čestitka

Drage članice i članovi Udruge hrvatskih diplomata (UHD), drage kolegice i kolege,

pred nama je Uskrs, najveći kršćanski blagdan, koji predstavlja simbol vječne pobjede dobra nad zlom i koji donosi nadu i vjeru u božansku snagu iskupljenja u ova nemirna vremena koja se odvijaju kako oko nas tako i u našim srcima.

U ime UHD-a, želimo vam da proslavite uskršnje blagdane u društvu svojih najbližih, a radost, ljubav, prihvaćanje i razumijevanje neka ispuni vaše domove i vaša srca.

Upravo su ovo trenuci koji nas podsjećaju kako ljubeći svog bližnjeg i čineći djela ljubavi svaka tama je rastjerana s Kristovom svijetlošću i pobjedom nad smrću.

Želimo vam blagoslovljen i ispunjen Uskrs!

IO UHD-a

Konferencija „Transformacijska snaga članstva u Europskoj uniji: hrvatsko, irsko i dansko iskustvo“

U Zagrebu je 28. ožujka 2023. održana konferencija „Transformacijska snaga članstva u Europskoj uniji: hrvatsko, irsko i dansko iskustvo“, u organizaciji Ministarstva vanjskih i europskih poslova te veleposlanstava Irske i Danske u Republici Hrvatskoj.

Konferencija je održana povodom desete godišnjice hrvatskog članstva te pedesete godišnjice irskog i danskog članstva u Europskoj uniji (EU). Konferenciju su otvorili ravnateljica Uprave za Europu MVEP RH, gđa Zrinka Ujević, irski veleposlanik g. Ruaidhri Dowling i danski državni tajnik za europske poslove i Arktik g. Carsten Grønbech-Jensen.

Održana su dva panela, jedan posvećen iskustvima iz procesa pristupanja u prošlim krugovima proširenja te koristima od članstva u EU triju država i drugi, posvećen izazovima pred EU i državama članicama u trenutačnom geopolitičkom kontekstu, uključujući i eventualna buduća proširenja.

Panelima su moderirale gđa Zrinka Ujević (MVEP) i gđa Višnja Samardžija (Institut za razvoj i međunarodne odnose iz Zagreba), a sudjelovali su na prvom panelu g. Bobby McDonagh, bivši irski stalni predstavnik pri EU, g. Poul Skytte Christoffersen, bivši danski stalni predstavnik pri EU, g. Vladimir Drobnjak, bivši hrvatski stalni predstavnik pri EU i glavni pregovarač za pristupanje RH EU, g. Dirk Lange, bivši pregovarač Europske komisije za pregovore o pristupanju RH EU, te na drugom panelu prof. dr. Brigid Laffan, s Instituta Europskog sveučilišta u Firenci, g. Carsten Grønbech-Jensen, danski državni tajnik, i vlp Irena Andrassy, stalna predstavnica RH pri EU.

Na panelima su raspravljene specifičnosti puta svake od triju zemalja prema EU, koji su se odvijali u različitim razdobljima i fazama političkog i socio-ekonomskog razvoja triju zemalja i same EU. Naglašene su glavne različitosti, brzine i faktori pozitivnog utjecaja procesa pristupanja i samog članstva na politički, društveni i gospodarski razvoj i napredak triju zemalja, kao i uloga EK u pregovorima kao davatelja usmjerenja i potpore, posrednika u odnosu na države članice, ali objektivnog ocjenjivača u cjelokupnom procesu u bliskoj suradnji s državama koje pregovaraju i koje moraju zadovoljiti sve zadane kriterije.

Raspravljeni su i ključni izazovi za države članice i EU u specifičnom geopolitičkom kontekstu obilježenom krizama (primarno uslijed pandemije bolesti COVID-a i rata u Ukrajini), koji su snažno utjecali na način funkcioniranja i donošenja odluka u EU, na daljnji razvoj i oblikovanje politika EU, posebice kad je riječ o zelenoj i digitalnoj tranziciji, uključujući energetiku, migracijama, vanjskoj i sigurnosnoj politici, demografskim trendovima, uz istovremeno očuvanje jedinstva EU, otpornosti europskog gospodarstva i unutarnjeg tržišta te interesa i temeljnih vrijednosti EU, kao i jačanje uloge EU na globalnoj sceni, u odnosu prema partnerima i rivalima te uz zadržavanje fokusa na politici proširenja.

(MVEP)

31. obljetnica međunarodnog priznanja Republike Hrvatske

Republika Hrvatska je na današnji dan, 15. siječnja, prije 31 godinu postala međunarodno priznata država.

15. siječnja 1992. Republiku Hrvatsku je priznalo svih dvanaest država članica tadašnje Europske zajednice, kao i Austrija, Bugarska, Kanada, Madarska, Malta, Norveška, Poljska i Švicarska. Prethodno su to već učinile Slovenija, Litva, Ukrajina, Latvija, Island, Estonija, Sveta Stolica i San Marino. Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku su priznale ukupno 44 države, i taj je broj u sljedećim mjesecima rastao. Status Republike Hrvatske kao suverene i samostalne države zaokružen je 1992. godine primitkom u članstvo brojnih međunarodnih organizacija, od OESS-a do UN-a.

“Današnji datum u mnogočemu je važan za Republiku Hrvatsku, to je datum kada smo 1992. s jakim emocijama gledali u uspjehe naše diplomacije i zaprimali informacije o priznanju suverenosti Republike Hrvatske. Nakon pobjede u Domovinskom ratu i oslobađanja okupiranih teritorija 1995. ostvarena je, uz pomoć UN-a, i mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja, dovršena 15. siječnja 1998. godine. Prije točno 25 godina, Republika Hrvatska postala je teritorijalno cjelovita u okvirima međunarodno priznatih granica. Osamostaljenjem hrvatske države uspješno je ostvarena višestoljetna težnja hrvatskog naroda. Hrvatska je danas članica Europske unije i Sjevernoatlantskog saveza te partner u brojnim drugim globalnim i regionalnim organizacijama, inicijativama i procesima. Ove godine pridružili smo se eurozoni i Schengenskom prostoru. Za ova postignuća zaslužni su i mnogi koje još vrijedi spomenuti: od prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, hrvatskih branitelja, do Hrvata u Domovini i iseljeništvu – svatko na svoj način je dao doprinos u ostvarivanju pune slobode i državnosti, teritorijalne cjelovitosti, demokracije, vladavine prava i međunarodne afirmacije”, ističe ministar Gordan Grlić Radman.

(MVEP)

Čestitka u povodu Božića i Nove godine po Julijanskom kalendaru

Drage članice i članovi Udruge hrvatskih diplomata (UHD), drage kolegice i kolege,

u vrijeme velikih promjena, s nadom i vjerom u zajedničku budućnost, neka se duh Božića nastani u našim srcima.

U ime Udruge hrvatskih diplomata (UHD) svima vjernicima koji slave Božić i Novu godinu po Julijanskom kalendaru želimo: “Mir Božji, Hristos se rodi!”

Izvršni odbor UHD-a

Božićno-novogodišnja čestitka

Drage članice i članovi Udruge hrvatskih diplomata, drage kolegice i kolege,

U ime Udruge hrvatskih diplomata (UHD) i u ime članova Izvršnog odbora UHD-a, želimo vama i vašim obiteljima čestit i blagoslovljen Božić te sretnu Novu, 2023., godinu.

Svjetlo istinsko koje prosvjetljuje svakog čovjeka dođe na svijet; bijaše na svijetu i svijet po njemu  posta i svijet ga ne upozna. K svojima dođe i njegovi ga ne primiše. A onima koji ga primiše podade moć da postanu djeca Božja: onima koji vjeruju u njegovo ime (Iv. 1,9-13)

IO UHD

Ususret Božiću i Novoj 2023. godini…

Udruga hrvatskih diplomata (UHD) u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova (MVEP) i Humanitarnom udrugom Fajter organizirala je akciju prikupljanja donacija za beskućnike.

Tako je u dva dana, utorak, 20. prosinca i srijedu, 21. prosinca u prostorijama MVEP-a prikupljeno 15-tak paketa higijenskih potrepština, lijekova, zimske odjeće, obuće i hrane, prema konkretnim potrebama primatelja.

Prikupljena je i novčana donacija članova UHD-a i djelatnika Ministarstva u iznosu od 1.000 HRK koja je uplaćena na račun Udruge Fajter.

Prigodom dostave prikupljenih donacija, predsjednik Udruge Fajter Mile Mrvalj zahvalio se zaposlenicima Ministarstva i članovima UHD-a na dostavljenim donacijama, koja će biti distribuirana potrebitima.

IO UHD-a

Održan sastanak predstavnika UHD-a s predstavnicima Državne škole za javnu upravu

Dana 02. studenoga 2022. godine održan je u prostorijama Državne škole za javnu upravu (DŠJU) sastanak predstavnika Udruge hrvatskih diplomata (UHD), Natali Lulić, predsjednice, Roberta Bogešića, dopredsjednika i Ane Krivak, članice Izvršnog odbora UHD-a sa Sanjom Kovačić Bertić, načelnicom Službe za organizaciju programa i Aleksandrom Prgomet Bosanac, načelnicom Službe za razvoj sustava usavršavanja.

Uvodno je Lulić govorila o misiji djelovanja i ulozi UHD-a, čiji su članovi diplomati u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova (MVEP), te je posebno naglasila potrebu kontinuiranog obrazovanja diplomata u području međunarodnih odnosa i općenito diplomatskih vještina.

Kovačić Bertić je kazala kako DŠJU redovito šalje državnoj administraciji obavijesti o planiranim seminarima i tečajevima u organizaciji DŠJU, te je u razgovoru istaknuta potreba da se te informacije proslijede na zaposlenike što bi dodatno pridonijelo kvalitetnijem radu i organizaciji Ministarstva uz zadovoljstvo i motiviranost zaposlenika.

Krivak je ukazala na potrebu prijenosa znanja posebno kroz radionice u području zakona o upravnom postupku kako bi se što kvalitetnije obavljale aktivnosti posebno povezane uz konzularne poslove.

U razgovoru su članice DŠJU-a istaknula kako će projekt „Ja i strah“, u cilju jačanja otpornosti zaposlenika, proslijediti nadležnim službama te će izvijestiti o mogućnostima daljnje suradnje.

Dan Ujedinjenih naroda

Dan Ujedinjenih naroda obilježava se 24. listopada kada je 1945. godine stupila na snagu Povelja UN-a, čime je Organizacija službeno započela s radom.

Ujedinjeni narodi, osnovani s primarnim ciljem očuvanja svjetskog mira i sigurnosti te rješavanja ekonomskih, društvenih i političkih izazova kroz međunarodnu suradnju, suočavaju se kroz godine s brojnim globalnim izazovima. Invazija Ruske Federacije na Ukrajinu, koja osim sigurnosnog pitanja, za sobom povlači i pitanja humanitarne krize, prijetnje globalne sigurnosti hrane te energetske krize zasigurno je najveći izazov Organizacije od njezina osnutka.

Stoga bi nam Dan Ujedinjenih naroda ujedno trebao biti i podsjetnik na važnost izgradnje povjerenja i zajedničkog dijaloga među državama članicama, te na principe multilateralizma te važnost poštivanja međunarodnog prava kao osnovu djelovanja u odgovoru na globalne izazove.

Hrvatska je u svibnju ove godine obilježila 30 godina članstva u Ujedinjenim narodima. Tijekom ovog razdoblja, Hrvatska je ostvarila niz značajnih rezultata u radu Organizacije te svojim inicijativama i članstvom doprinijela radu brojnih prestižnih tijela UN-a poput Vijeća sigurnosti, Gospodarskog i socijalnog vijeća, Vijeća za ljudska prava, Komisije za izgradnju mira i dr.

Hrvatska je aktualna članica Gospodarskog i socijalnog vijeća, Komisije za međunarodno trgovačko pravo, Odbora za kontribucije kroz sudjelovanje stručnjakinje gđe Jasminke Dinić, dok je gđa Anica Tomšić ovaj mjesec izabrana u članstvo UN Pododbora za prevenciju mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja i kažnjavanja s početkom rada od siječnja 2023. godine.

S ciljem osiguranja daljnje vidljivosti Hrvatske u multilateralnom okružju tijekom sljedećeg desetljeća kroz sudjelovanje u tijelima Ujedinjenih naroda, istaknute su kandidature Hrvatske za članstvo u Komisiji za izgradnju mira (2026. – 2027.), Vijeću sigurnosti (2030. – 2031.) te Vijeću za ljudska prava (2032. – 2034.).

(MVEP)

Dan pobjede, domovinske zahvalnosti i hrvatskih branitelja, 05. kolovoza

Drage članice i članovi Udruge hrvatskih diplomata, drage kolegice i kolege,

Prošlo je dvadeset i sedam godina od kada su Hrvatska vojska i pripadnici Ministarstva unutarnjih poslova u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja oslobodili okupirani Knin od agresije pod vodstvom Slobodana Miloševića, provedene od Jugoslavenske narodne armije i vodstva SAO Krajine, a čiji uzroci proizlaze iz hegemonističke i ekspanzionističke ideje Velike Srbije. Tom pobjedom omogućen je put prema razvoju mirne, sigurne, demokratske i europske Republike Hrvatske.

Srpsko stanovništvo je zbog manipulacija vodstva SAO Krajine konstrukcijama straha od „ustaša“ i Nezavisne Države Hrvatske, napustilo svoje domove, usprkos pozivima hrvatskog vodstva da to ne učine. Hrvatska država ulaže napore u obnovu tog područja i svi ljudi dobre volje pozvani su na povratak i uživanje prava i obaveza koja pripadaju svim hrvatskim državljanima.

Dan pobjede, domovinske zahvalnosti i hrvatskih branitelja predstavlja zahvalnost prema braniteljima i obiteljima poginulih i nestalih koji su svoje živote žrtvovali kako bismo danas mogli živjeti u mirnoj, demokratskoj i europskoj Republici Hrvatskoj. Izražavamo sućut prema srpskim civilnim žrtvama zbog počinjenih ratnih zločina od strane pojedinih osoba, koji su nažalost ostali nekažnjeni. 

Neka nam sjećanje na taj dan bude poticaj stvarati Hrvatsku u duhu zajedništva pronalazeći rješenja za brojne izazove pred nama i tako osigurati bolju budućnost za sve njezine ljude, bez obzira na nacionalnu, vjersku ili drugu pripadnost.   

Čestitamo Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.

IO UHD-a

Čestitka u povodu Dana Antifašističke borbe, 22. lipnja

Drage članice i članovi Udruge hrvatskih diplomata (UHD), kolegice i kolege,

U povodu Dana antifašističke borbe, 22. lipnja, šaljemo vam čestitku u kojoj naglašavamo kako je antifašizam u temeljima hrvatske državnosti i suvremene Europe.

Republika Hrvatska s Europom i modernim svijetom dijeli zajedničke vrijednosti, kao što su demokraciju, vladavinu prava i poštivanje slobode pojedinca.

Zajednički, s istim ciljem, gradimo svoju budućnost ne zaboravljajući prošlost, kako svoju vlastitu, tako i europsku tradiciju.

Svim članicama i članovima UHD-a i kolegicama i kolegama,

čestitamo 22.lipnja – Dan antifašističke borbe!

IO UHD-a

Izabran novi Izvršni odbor Udruge hrvatskih diplomata (IO UHD)

Na temelju čl. 28 Statuta UHD-a, obavljeno je prebrojavanje glasova za Izvršni odbor Udruge hrvatskih diplomata (UHD) i rezultati su sljedeći:

Od ukupno 90 članova, svoj glas je dao 31 član kako slijedi:

Natali Lulić, predsjednica                              31 za

Robert Bogešić, potpredsjednik                     29 za

Ana Krivak, članica                                        27 za, 1 suzdržan

Mirela Padjen, članica                                               29 za, 1 suzdržan

Mirela Udovčić, članica                                 28 za, 1 suzdržan.

Čestitke novoizabranim članicama i članu IO udruge.

Obilježavanje Dana hrvatske diplomacije 2022. godine

U povodu Dana hrvatske diplomacije u utorak, 07. lipnja 2022. godine, u organizaciji Udruge hrvatskih diplomata (UHD), održana je panel rasprava na temu „Put do mira u Ukrajini i uloga hrvatske diplomacije“ na kojoj su sudjelovali ministar vanjskih i europskih poslova dr. sc. Gordan Grlić Radman, Anica Djamić, veleposlanica RH u Ukrajini, Tomislav Car, veleposlanik RH u Moskvi i prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila, rektor Sveučilišta „Vern“ i geopolitički analitičar.

Ministar Grlić Radman čestitajući Dan hrvatske diplomacije naglasio je važnost europskog jedinstva oko europskih vrijednosti, uz diplomaciju koja ima važnu ulogu u prevladavanju sukoba i izgradnji mira, sprječavanju zločina i izgradnji solidarnosti.

Veleposlanica Djamić je nakon uvodnog pozivanja na održavanje minute šutnje u spomen na žrtve rata u Ukrajini, govorila o iskustvu hrvatske diplomacije od početka rata kao i važnosti provedbe projekata financijske i tehničke pomoći Ukrajini.

Veleposlanik Car je govorio o posljedicama otežanog djelovanja diplomacije u Ruskoj Federaciji gdje je aktualna provedba medijske radikalizacije. Posebno je naglasio kako Rusija, posebno prema državama koje nisu uvele sankcije Rusiji, potencira suradnju, čime želi oslabiti djelovanje Zapada.

Prof. Cvrtila govorio je o novom geopolitičkom poretku gdje je Ukrajina postala sredstvom za ostvarenje ruskih ciljeva, pri čemu je jedina platforma za rješavanje sukoba početak pregovora između Rusije i Zapada.

Na okruglom stolu u MVEP-u okupilo se 20-tak diplomatkinja i diplomata, dok je putem internetske platforme bilo povezano 77 kolegica i kolega iz diplomatsko-konzularne mreže.

Na kraju rasprave, Natali Lulić, predsjednica UHD-a, koja je moderirala panelom, uputila je poziv za uplatom donacija namijenjenih potrebama ukrajinskih izbjeglica u Hrvatskoj.

ČESTITKA U POVODU DANA DRŽAVNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE

U povodu Dana državnosti Republike Hrvatske, 30. svibnja, na dan kada je konstituiran prvi, demokratski izabrani, Hrvatski sabor,

Izvršni odbor Udruge hrvatskih diplomata (UHD) upućuje čestitku:

Poštovane diplomatkinje i diplomati, članice i članovi Udruge hrvatskih diplomata, drage kolegice i kolege te drage suradnice i suradnici,

ovim danom obilježavamo početak donošenja niza ključnih ustavnih, pravnih, političkih i povijesnih akata koji su, slijedeći volju naroda izraženu na prvim višestranačkim izborima, Republiku Hrvatsku doveli do osamostaljenja, suverenosti i međunarodnog priznanja.

Sretan vam Dan državnosti Republike Hrvatske, 30. svibnja!

Srdačno,

Izvršni odbor Udruge hrvatskih diplomata.

30 godina članstva Republike Hrvatske u Ujedinjenim narodima

Na današnji dan, 22. svibnja,  obilježava se 30 godina članstva Republike Hrvatske u Ujedinjenim narodima. Članstvom u ovoj svjetskoj Organizaciji kulminirao je proces međunarodnog priznanja samostalnosti i ponovne uspostave hrvatske suverenosti i državnosti.

Prvih godina članstva prioritet hrvatskih diplomatskih napora u UN-u bio je na što ranijem okončanju velikosrpske agresije, potvrdi i obrani međunarodno priznatih granica Republike Hrvatske, zbrinjavanju stotina tisuća hrvatskih prognanika i izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, te osiguranju mirne reintegracije okupiranih područja. Neposredno nakon toga, uslijedila je afirmacija Hrvatske na svjetskoj političkoj sceni kroz njezino aktivno djelovanje u brojnim tijelima Ujedinjenih naroda i svim dimenzijama djelovanja ove svjetske organizacije. Tako je Hrvatska bila nestalnom članicom Vijeća sigurnosti, krovnog tijela UN-a za očuvanje svjetskog mira i sigurnosti, zatim Gospodarskog i socijalnog vijeća, Vijeća za ljudska prava, Komisije za izgradnju mira te brojnih drugih tijela. Posebno priznat i značajan doprinos mirovnim operacijama UN-a diljem svijeta dali su pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske, hrvatski policajci te diplomati. Hrvatska se u tom kontekstu pretvorila u izvoznicu mira i sigurnosti.

Republika Hrvatska je od početka 2022. godine ponovno članica Gospodarskog i socijalnog vijeća za mandatno razdoblje 2022.-2024. godine, u kojem će se voditi prioritetima koji uključuju provedbu UN-ovog Programa održivog razvoja do 2030. godine (Agenda 2030) i njegovih ciljeva održivog razvoja te njihovog značenja u kontekstu oporavka od pandemije COVID 19. Promovirat će koncept “Jednog zdravlja“ i povezanost između zdravlja ljudi, životinja i bilja, kao i okoliša i ostalih relevantnih sektora u sprječavanju budućih pandemija i otklanjanju štetnih posljedica ove ugroze.

Hrvatska se nalazi i među državama predvodnicama brojnih inicijativa i reformskih procesa u UN-u, od inicijative odgovorne uporabe prava na veto stalnih članica Vijeća sigurnosti, koncepta Odgovornosti za zaštitu (R2P) do različitih inicijativa iz područja unaprjeđenja i zaštite ljudskih prava.

Globalni izazovi današnjice, od klimatskih promjena, pandemija, gladi i siromaštva, energetske krize i drugih, s kojima se suočavaju sve države svijeta zahtijevaju zajednički pristup i napore. U svojim aktivnostima Hrvatska daje čvrstu potporu multilateralizmu kao obliku globalne suradnje s uređenim međunarodnim odnosima između država uspostavljenima na pravilima i međusobnom uvažavanju te poštivanju temeljnih načela na kojima je uspostavljen UN – međunarodnom pravu, miru, sigurnosti, vladavini prava te zaštiti ljudskih prava i sloboda.

Hrvatska je u sljedećem razdoblju istaknula kandidature za ponovnim članstvom u Komisiji za izgradnju mira, Vijeću sigurnosti te Vijeću za ljudska prava i nastavit će jačati svoj međunarodni ugled i položaj kroz aktivno sudjelovanje u svim najvažnijim procesima Ujedinjenih naroda. 30. obljetnica hrvatskog članstva u Ujedinjenim narodima obilježit će se 29. svibnja u sklopu konferencije “Naslijeđe generacija – 30 godina međunarodnog diplomatskog priznanja Republike Hrvatske” i središnje proslave Dana državnosti i 30. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.

(MVEP)

Prije 31 godinu održan je referendum o hrvatskoj samostalnosti

U Hrvatskoj je prije 31 godinu, 19. svibnja 1991., održan povijesni referendum o hrvatskoj samostalnosti na kojemu se velika većina građana izjasnila za samostalnu državu, a samo manji dio za ostanak u Jugoslaviji.

Odluku o raspisivanju referenduma, u tijeku pregovora o rješenju krize između republika tadašnje SFRJ, donio je predsjednik Republike Franjo Tuđman.

Građanima su bila ponuđena dva pitanja na koja su mogli odgovoriti sa ‘za’ i ‘protiv’, odlučivali su na listićima plave i crvene boje. Pravo odlučivanja imalo je 3, 6 milijuna birača.

Pitanje na plavom listiću glasilo je: Jeste li za to da Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama?

O tom se pitanju izjasnilo 3.051.881 ili 83,6 posto birača, ‘za’ ih je zaokružilo više od 2, 8 milijuna ili 93,24 posto izašlih na referendum, protiv je glasovalo oko 127.000 birača (4,15 posto).

Na crvenom listiću pitanje je bilo: Jeste li za to da Hrvatska ostane u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi?

O njemu je glasovalo 3.051.881 birača ili 83,6 posto, ‘za’ ih je bilo oko 164.000 (5,38 posto), ‘protiv’ nešto više od 2,8 milijuna  (92,2 posto).

Referendum iz svibnja ’91 otvorio je put saborskim odlukama o samostalnosti i suverenosti iz lipnja i listopada te godine.

Hrvatski sabor je 25. lipnja 1991. donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, a 8. listopada Odluku o raskidu državno-pravne sveze sa ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, čime je Hrvatska i formalno-pravno postala samostalna i suverena.

(Hina)

Održan sastanak predstavnika UHD-a s glavnom tajnicom MVEP-a

Dana 28. travnja 2022. godine održan je sastanak predstavnika Udruge hrvatskih diplomata (UHD), predsjednice Natali Lulić i dopredsjednika Roberta Bogešića s gđom Nevenkom Cujzek, ovlaštenom za obavljanje poslova glavne tajnice Ministarstva, na zahtjev UHD-a.

Cujzek je uvodno govorila o složenim i zahtjevnim postupcima obnove zgrade MVEP-a oštećene u potresu, a koji se financiraju iz Fonda solidarnosti. Procjenjuje kako bi proces obnove trajao oko 2,5 godine.

Na upit Lulić o mogućnostima uvođenja rada od kuće, istaknula je kako su upitna sredstva za provedbu istoga, a potrebno je i uvoditi posebne mjere kako bi se smanjio rizik rada od kuće. Lulić je navela kako se ne smijemo ponašati kao da je pandemija Covid-19 nestala i kako je u okolnostima obnove i nemogućnosti pronalaska odgovarajućeg prostora za smještaj djelatnika, nužno osigurati rad na daljinu za one djelatnike za koje voditelji službe s obzirom na prirodu posla to procijene odgovarajućim.

Lulić je uručila informativne materijale o projektu „Ja i strah“, napominjući kako je važno osigurati zaposlenicima potporu u upravljanju stresom kojeg osim pandemije, potresa i obnove uzrokuje zahtjevna i delikatna diplomatska služba u vrijeme izrazito napetih i turbulentnih međunarodnih odnosa. Projekt obuhvaća provedbu četiri radionice  kojima bi se kroz praktične vježbe pružala psihološka potpora, vježbe osvještavanja reakcija tijela, emocija i intelekta na stres, njihova stabilizacija, učenje kanaliziranja i komuniciranje procesa.

U razgovoru je istaknuto kako bi takav projekt moglo provoditi Ministarstvo za svoje zaposlenike te u suradnji s Državnom školom za javnu upravu.

Cujzek je izvijestila kako je u planu provedba natječaja  za prijem novih zaposlenika. Lulić je predložila, u cilju motiviranja čim izvrsnijih studenata za ulazak u diplomatsku službu, da se u suradnji sa srodnim studijima diplomacije i međunarodnih odnosa organizira studijsko putovanje za talentirane studente kojima bi se predstavio rad Misije u Bruxellesu i središnjica Ministarstva. Cujzek je predložila da Udruga pripremi projekt obrazovanja diplomata koji bi se financirao iz europskih fondova u suradnji s Državnom školom za javnu upravu.

Bogešić je istaknuo  kako je Udruga, u tom kontekstu, stupila u kontakt s Diplomatskim klubom Fakulteta političkih znanosti Zagreb te kako postoje mogućnosti da se i Diplomatska akademija uključi u daljnje aktivnosti.

Zaključeno je kako postoje potrebe da se ovakvi sastanci održavaju češće kako bi se pridonijelo kvalitetnijem radu i organizaciji Ministarstva uz zadovoljstvo i motiviranost zaposlenika.

USKRŠNJA ČESTITKA

Drage članice i članovi Udruge hrvatskih diplomata (UHD), drage kolegice i kolege,

U vrijeme koje je pred nama, prepuno izazova i neizvjesnosti, u vrijeme pandemije i potresa, dolazi nam Uskrs kao izlaz pobjede života nad smrću, blagdan koji unosi svjetlo i radost u naše živote, blagdan  koji nas upućuje na dobro, ljubav, mir i nadu.

Neka nas ovo vrijeme podsjeća kako se upravo u patnji, boli i tami budi ono najbolje u nama i daje nam izbor da činimo dobra djela, nadamo se i vjerujemo.

Želimo vam sretan i ispunjen Uskrs!

IO UHD-a

27. SIJEČNJA – MEĐUNARODNI DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE HOLOKAUSTA

Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta proglašen je s ciljem sjećanja i očuvanja uspomena na oko 6 milijuna Židova, Roma i drugih naroda, stradalih u Holokaustu, genocidu bez presedana. Holokaust su osmislili i proveli nacistička Njemačka i njezini suradnici s ciljem potpunog uništenja židovskog naroda.

Vođeni anitisemitizmom i rasističkom ideologijom nacistička Njemačka i njezini suradnici provodili su politiku oduzimanja prava i imovine Židova, nakon čega je slijedilo žigosanje, koncentracija i konačno rješenje. U to vrijeme nepojmljivog zla, neki ljudi su se opredjelili za suučešništvo ili ravnodušnost.

Preživjeli iz Holokausta, poznati židovski književnik i politički aktivist Elie Wiesel  rekao je kako ono što je najviše boljelo žrtvu nije okrutnost tlačitelja, nego tišina promatrača…

S druge strane, postojala je mala hrabra manjina ljudi koja je pomagla I spašavala Židove, skrivajući ih u svojim domovima, pružajući lažne dokumente I pomažući u bijegu, zbog čega su mnogi pojedinci i njihove obitelji ubijeni.

Procjenjuje se kako je u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj pod ustaškom vlašću ubijeno oko 70 do 80% pripadnika židovske zajednice. Prema do sad prikupljenim podatcima u službenom popisu Spomen područja Jasenovac u tom logoru ubijeno je 83.145 osoba, najviše Srba, Roma, Židova, Hrvata, Muslimana i drugih koji su se na bilo koji način suprotstavili ustaškom režimu. Memorijalni centar Holokausta u Jeruzalemu Yad Vashem do sada je priznao 120 osoba iz Hrvatske kao pravednike među narodima.

Sjećanje je važno radi iscjeljenja mračnih trauma iz naše prošlosti i radi sprječavanja njihovog ponavljanja i ponovnog ubijanja muškaraca, žena i djece zbog njihove vjerske, nacionalne, ideološke ili bilo koje druge pripadnosti.

VIRTUALNA RASPRAVA BUDUĆNOST SAD-A POD VODSTVOM PREDSJEDNIKA BIDENA

U organizaciji Udruge hrvatskih diplomata (UHD) 21. siječnja 2021. godine održana je virtualna rasprava putem digitalne platforme Webex u kojoj su sudjelovali Nj.E. Pjer Šimunović, veleposlanik Republike Hrvatske u SAD-u i prof. dr. sc. Ivan Grdešić, dekan Fakulteta međunarodnih odnosa i diplomacije, Sveučilište Libertas u Zagrebu na temu „Budućnost SAD-a pod vodstvom predsjednika Bidena“. Nakon uvodnih riječi predsjednica UHD-a Natali Lulić, pozvala je nazočne da se prisjetimo i posvetimo predavanje u čast pokojnom kolegi Filipu Vučku, veleposlaniku Hrvatske u Francuskoj, čiji se ispraćaj istovremeno održavao na zagrebačkom Mirogoju. Moderatorica rasprave Martina Mihovilić Vračarić, članica Izvršnog odbora UHD-a je, nakon kratkog predstavljanja dvojice predavača, pozvala veleposlanika Šimonovića i prof. Grdešića da uvodno iznesu svoja mišljenja o perspektivi promjena američke vanjske politike nakon inauguracije novog predsjednika SAD-a Joe Bidena.  U raspravi, u koju su se uključivali pojedini veleposlanici i diplomati, predavači su posebno istaknuli kako će se promjene u američkoj unutarnjoj politici odraziti na vanjsku politiku u kojoj će doći do promjena u multilateralnim okvirima u kojima se SAD ponovno uključuju u Svjetsku zdravstvenu organizaciju i Pariški sporazum o klimatskim promjenama, redefinirati će se odnosi između EU i SAD-a, kao i odnosi UK i SAD-a, nakon procesa Brexita, a ostaje za vidjeti u kojoj mjeri će se mijenjati odnosi SAD-a prema Kini, Rusiji i Iranu.  U virtualnoj raspravi sudjelovalo je 40 tak hrvatskih veleposlanika i diplomata iz MVEP-a.

DVADESET I DEVETA OBLJETNICA MEĐUNARODNOG PRIZNANJA REPUBLIKE HRVATSKE

Zagreb, 15. siječnja 2021. – Nakon što je Sabor Republike Hrvatske 25. lipnja 1991. godine donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, a 8. listopada 1991. godine i Odluku o raskidu državno-pravnih sveza sa SFRJ, na današnji dan prije 29 godina Hrvatska je postala međunarodno priznata država. Do čina međunarodnog priznanja došlo je u ratnim uvjetima, nakon što su hrvatske vojne i redarstvene snage uspješno obranile veći dio državnog teritorija od velikosrpske agresije.<br>Republiku Hrvatsku je 15. siječnja 1992. godine priznalo svih dvanaest država članica tadašnje Europske zajednice, kao i Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Norveška, Poljska i Švicarska. Prethodno su to već bili učinili Slovenija, Litva, Ukrajina, Latvija, Island, Estonija, Sveta Stolica i San Marino. Do kraja siječnja 1992. godine Hrvatsku su priznale 44 države, a u svibnju 1992. godine primljena je u članstvo Ujedinjenih naroda te je tom prigodom prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman kazao: “Današnjim danom Hrvatska je zadobila svoj međunarodni legitimitet. Njezina zastava, koja je svetost svakom hrvatskom čovjeku, jer je zbog nje bio osuđivan i proganjan u tuđinu, vijorit će se odsada slobodno pred zgradom UN-a, i svuda po svijetu, s posvetom i međunarodnoga priznanja“.<br>U više od četvrt stoljeća Hrvatska se međunarodno afirmirala, postala članicom Sjevernoatlantskog saveza i Europske unije te brojnih drugih međunarodnih organizacija, inicijativa i procesa, a dala je značajni doprinos izgradnji svjetskoga mira sudjelovanjem u 19 međunarodnih mirovnih operacija.<br>Na današnji dan ujedno obilježavamo i 23. obljetnicu uspješnog okončanja procesa mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske. Mirnom reintegracijom posljednjeg okupiranog dijela državnog teritorija izbjegnute su brojne nove ljudske žrtve, a to je ujedno i najuspješnija mirovna misija (UNTAES) u povijesti Ujedinjenih naroda, koja predstavlja model za rješavanje sličnih kriznih situacija diljem svijeta.

ČESTITKA U POVODU BOŽIĆA I NOVE GODINE PO JULIJANSKOM KALENDARU

Drage članice i članovi Udruge hrvatskih diplomata, drage kolegice i kolege,<br>u vrijeme velikih neizvjesnosti i promjena, s nadom i vjerom u zajedničku budućnost, pronađimo unutarnju snagu, svjetlo i mir i neka se duh Božića nastani u našim dušama. U ime Udruge hrvatskih diplomata (UHD) svima koji slave Božić i Novu godinu po Julijanskom kalendaru želimo: “Mir Božji, Hristos se rodi!”<br>Izvršni odbor Udruge hrvatskih diplomata (UHD)

BOŽIĆNO-NOVOGODIŠNJA ČESTITKA

Drage članice i članovi Udruge hrvatskih diplomata, drage kolegice i kolege,<br>U ime Udruge hrvatskih diplomata (UHD) i u ime članova Izvršnog odbora UHD-a, želimo vama i vašim obiteljima čestit i blagoslovljen Božić te sretnu Novu, 2021., godinu.<br>Izvršni odbor UHD-a

USUSRET BOŽIĆU I NOVOJ&nbsp;2021. GODINI…

Udruga hrvatskih diplomata (UHD) u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova (MVEP) i Humanitarnom udrugom Fajter organizirala je akciju prikupljanja donacija za beskućnike. Tako je u dva dana, ponedjeljak, 14. prosinca i četvrtak, 17. prosinca u prostorijama MVEP-a prikupljeno 25 paketa higijenskih potrepština, lijekova, zimske odjeće, obuće i hrane, prema konkretnim potrebama primatelja. Prikupljena je i novčana donacija članova UHD-a i djelatnika Ministarstva u iznosu od 1.600 HRK koja je uplaćena na račun Udruge Fajter. Predsjednik Udruge Fajter Mile Mrvalj, po završetku akcije zahvalio se zaposlenicima Ministarstva i preuzeo prikupljena sredstva radi njezine distribucije potrebitima.

DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE DOMOVINSKOG RATA I DAN SJEĆANJA NA ŽRTVU VUKOVARA I ŠKABRNJE 18.11.2020.

Dana 18. studenog obilježavamo jedan od najtužnijih dana i trauma u hrvatskoj povijesti. Obilježavamo dan kad je nakon 46 godina mira od završetka Drugog svjetskog rata počinjen prvi masovni ratni zločin u Europi, zločin koji je oživotvorio zabludjelu velikosrpsku ideologiju i agresivnu nacionalističku politiku Slobodana Miloševića, provedenu od strane Jugoslavenske narodne armije, lokalnih pobunjenika i paravojnih četničkih hordi. Ovo je vrijeme spominjanja imena svakog ubijenog djeteta, žene, ranjenika, starca, mladića i muškarca, bez obzira na nacionalnost ili vjeroispovijest. Ovo je vrijeme spominjanja žrtava koje su mučene, silovane i dehumanizirane, na najbestijalnije i za zdravu osobu, neshvatljive načine. Ovo je vrijeme zacjeljivanja naših srca na kojima će trajno ostati skriveni ožiljci. Sjećati se zločina je naša odgovornost kako žrtve ne bi ostale zaboravljene, a zločinci bili privedeni pravdi. Zacjeljivanje rana je prilika da priznamo našu ranjivost, osjetimo snažniju povezanost i osvjestimo odgovornost jednih za druge. Uz žrtve i zločince, sjećamo se i svjetla u dubokoj tami, odvažnih branitelja koji su se suprostavili višestruko nadmoćnijem neprijatelju, Vukovarske bolnice i njezinih liječnika i medicinskih sestara koji su pružali utočište i skrbili za sve ranjene, bez diskriminacije. Neka naše rane iz prošlosti polako, ali sigurno zacijele, podsjete nas na osobnu i zajedničku odgovornost pružanja otpora svakom obliku laži, nasilja i mržnje. Neke žrtve budu trajan podsjetnik na uzajamnu ranjivost i odgovornost jednih za druge. Neka mali primjeri odvažnosti i čovječnosti pobude u nama vjeru, nadu i želju za izgradnju odgovornije budućnosti. Toliko im dugujemo.

PREDAVANJE „KONVENCIJA UN-A O PRAVU MORA I AKTUALNA PITANJA RAZGRANIČENJA MORSKIH POJASEVA U ISTOČNOM MEDITERANU“ – ONLINE

Dana 12. studenog 2020. u organizaciji Udruge hrvatskih diplomata (UHD) u Velikoj multimedijskoj dvorani MVEP-a, putem digitalne platforme, doc. dr. sc. Trpimir M. Šošić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održao je predavanje na temu „Konvencija UN-a o pravu mora i aktualna pitanja razgraničenja morskih pojaseva u istočnom Mediteranu“. Prof. Šošić govorio je o ulozi međunarodnog prava u aktualnom sporu između Turske, Grčke i Cipra u istočnom Mediteranu te kako Konvencija UN-a o pravu mora iz 1982. godine (UNCLOS) definira ključne točke prijepora između suprotstavljenih strana. Nakon predavanja sudionici iz diplomatske mreže i Ministarstva uključili su se u raspravu.

ČESTITKA ZA DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI I DAN HRVATSKIH BRANITELJA

Drage diplomatkinje i diplomati, članovi Udruge hrvatskih diplomata (UHD), drage kolegice i kolege, povodom obilježavanja 5. kolovoza, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja od srca vam upućujemo čestitku. Posebno smo zahvalni braniteljima koji su svoje živote položili u temelje samostalne i suverene Republike Hrvatske i darovali nam neprocjenjivi poklon za našu sadašnjost i budućnost – mir i slobodu. Izvršni odbor Udruge hrvatskih diplomata

ODGOVOR HRVATSKE DIPLOMACIJE U DOBA KORONE VIRUSA I POGLED U BUDUĆNOST

U organizaciji Udruge hrvatskih diplomata (UHD) u ponedjeljak, 08. lipnja 2020. godine održana je, u povodu Dana hrvatske diplomacije, virtualna rasprava na temu odgovora hrvatske diplomacije u doba Korone virusa i usmjeravanja prema budućnosti. Uvodnu riječ sudionicima rasprave uputio je ministar vanjskih i europskih poslova RH dr. sc. Gordan Grlić-Radman čestitajući Dan hrvatske diplomacije. Tom je prigodom ministar Grlić-Radman istaknuo kako su hrvatski diplomati dali veliki doprinos osamostaljenju Hrvatske i njezinom učlanjenju u najznačajnije integracije i međunarodne organizacije, te kako i danas hrvatski diplomati nastavljaju ostvarivati značajan ugled i utjecaj Hrvatske u međunarodnom području. U virtualnoj raspravi sudjelovali su Andreja Metelko-Zgombić, državna tajnica za europske poslove, Gordan Markotić, načelnik Sektora u Tajništvu predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem EU 2020 i Gordana Krpičak, voditeljica Službe za strance. Posebno su govorili o iskustvima i izazovima s kojima se suočavala hrvatska diplomacija, koja je nastojala kvalitetno odgovoriti na pitanja i probleme koji su se posebno pojavili tijekom predsjedavanja Republike Hrvatske Vijeće Europske unije I pojavom epidemije COVID-a19. Tijekom razgovora posebno je istaknuto kako je Republika Hrvatska uspjela ostvariti glavne ciljeve rotirajućeg predsjedanja. U raspravu su se putem video linka još uključili i veleposlanici iz Stockholma dr. sc. Siniša Grgić i Madrida Nives Malenica. U virtualnoj raspravi sudjelovalo je 30-tak diplomata iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova te 40- tak diplomata iz hrvatskih diplomatsko-konzularnih predstavništva. Razgovor je moderirala Natali Lulić, predsjednica UHD-a.

OBJAVA REZULTATA PRVOG ELEKTRONSKOG GLASANJA ZA PREDSTAVNIKE UHD-a

Poštovane članice i članovi Udruge hrvatskih diplomata (UHD), Po čl. 28 Statuta Udruge hrvatskih diplomata (UHD), objavljujemo rezultate prvog elektronskog glasanja za predstavnike UHD-a. Od 30 prikupljenih očitovanja podjela glasova je sljedeća: predsjednica: Natali Lulić – 25 glasova; Jasmina Kovačević-Čavlović – 5 glasova potpredsjednik: Robert Bogešić – 25 glasova Izvršni odbor: Ivana Skračić – 28 glasova; Indira Dužević-Radić – 27 glasova; Martina Mihovilić- Vračarić – 26 glasova; Saša Čvrljak – 24 glasa Zahvaljujemo se na suradnji. Natali Lulić izabrana predsjednica