Sudjelovanje predstavnika UHD-a na prijamu u Veleposlanstvu Čilea

Dana 17. rujna 2024. godine član Udruge hrvatskih diplomata (UHD), Robert Bogešić, dopredsjednik UHD-a sudjelovao je na prijamu u Veleposlanstvu Republike Čilea u Republici Hrvatskoj u povodu obilježavanja Nacionalnog dana Čilea.

Goste su na ulazu u Veleposlanstvo Republike Čilea dočekali Nj.E. g. Cristian Rodrigo Antonio Donoso Maluf, veleposlanik i djelatnici Veleposlanstva.

Nakon izvedbe čileanske i hrvatske himne, pozdravne riječi uputio je putem video linka predsjednik Čilea Gabriel Borić. Predsjednik Borić, koji je izabrani predsjednik Čilea na predsjedničkim izborima 2021. godine, hrvatskog i katalonskog je podrijetla, a njegovi preci po ocu doselili su se u Čile s otoka Ugljana krajem 19. stoljeća.

Nj.E. g. Cristian Rodrigo Antonio Donoso Maluf, veleposlanik Republike Čilea u Republici Hrvatskoj naglasio je, između ostalog, kako je ponajprije zahvaljujući hrvatskim iseljenicima iz Dalmacije, koji su krajem 19. stoljeća novi život pronašli upravo u Čileu, Hrvatsku i Čile veže čvrsta suradnja koja ima tradiciju dulju od sto godina.

Prema njegovim riječima, radi se o snažnim bilateralnim odnosima u čijoj je srži veoma važna hrvatska zajednica u Čileu, a riječ je o jednoj od najvažnijih hrvatskih iseljeničkih zajednica u svijetu.

U nastavku prijama nastavljeno je ugodno druženje brojnih uglednih uzvanika, među kojima su bili i predstavnici Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kao i brojni dužnosnici RH, predstavnici diplomatskog zbora u RH te drugi uzvanici.

Čestitka u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja 2024

Drage članice i članovi Udruge hrvatskih diplomata (UHD), drage kolegice i kolege,

obilježavajući Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja prisjećamo se s ponosom i poštovanjem 5. kolovoza 1995. godine kada se zavijorila hrvatska zastava u oslobođenom Kninu, čime je otvoren put prema sigurnom i mirnom razvitku Republike Hrvatske, prema euro-atlantskim integracijama, članstvu u NATO i u EU.

Čestitka u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja 2024

Drage članice i članovi Udruge hrvatskih diplomata (UHD), drage kolegice i kolege,

obilježavajući Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja prisjećamo se s ponosom i poštovanjem 5. kolovoza 1995. godine kada se zavijorila hrvatska zastava u oslobođenom Kninu, čime je otvoren put prema sigurnom i mirnom razvitku Republike Hrvatske, prema euro-atlantskim integracijama, članstvu u NATO i u EU.

Vojno-redarstvena akcija „Oluja“ je simbol pobjede i nade, odlučnosti i hrabrosti te zajedništva i borbe hrvatskih građana za neovisnost, slobodu i prava na sigurnu budućnost.

Posebnu zahvalnost odajemo hrabrim hrvatskim braniteljima koji su položili svoje živote za slobodu Domovine, stradalim braniteljima, obiteljima poginulih, nestalih i stradalih, te svima čija je patnja i žrtva omogućila stvaranje slobodne i demokratske Republike Hrvatske.

Neka ovaj dan, 5. travnja, bude poticaj i put stvaranja Hrvatske u duhu zajedništva pronalazeći rješenja za brojne izazove pred nama i tako osigurati bolju budućnost za sve njezine ljude, bez obzira na nacionalnu, vjersku ili drugu pripadnost. 

Čestitamo Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.

IO UHD-a

Hrvatska diplomacija 2023.

Nastavak disonantnih tonova između Banskih dvora i Pantovčaka te bezuvjetna podrška Ukrajini obilježili su hrvatsku vanjsku politiku i u ovoj godini, u kojoj se napredovalo u odnosima s BiH i relativno neuspješno pokušavalo sniziti tenzije sa Srbijom. 

Hrvatska je u godini na izmaku nizom inicijativa podržala ratom pogođenu Ukrajinu, promjena vlasti u BiH i deblokada visokog predstavnika smanjili su napetosti između Sarajeva i Zagreba, a dobar dio godine, sve dok u studenome nije došlo do međusobnog protjerivanja diplomata, izgledalo je da se tope hladni odnosi sa Srbijom.

Napetosti zato opet nije nedostajalo između sukreatora vanjske politike, premijera i predsjednika Zorana Milanovića, često suprotnih mišljenja o nizu geopolitičkih tema.

Hrvatska diplomacija 2023

Nastavak disonantnih tonova između Banskih dvora i Pantovčaka te bezuvjetna podrška Ukrajini obilježili su hrvatsku vanjsku politiku i u ovoj godini, u kojoj se napredovalo u odnosima s BiH i relativno neuspješno pokušavalo sniziti tenzije sa Srbijom. 

Hrvatska je u godini na izmaku nizom inicijativa podržala ratom pogođenu Ukrajinu, promjena vlasti u BiH i deblokada visokog predstavnika smanjili su napetosti između Sarajeva i Zagreba, a dobar dio godine, sve dok u studenome nije došlo do međusobnog protjerivanja diplomata, izgledalo je da se tope hladni odnosi sa Srbijom.

Napetosti zato opet nije nedostajalo između sukreatora vanjske politike, premijera i predsjednika Zorana Milanovića, često suprotnih mišljenja o nizu geopolitičkih tema.

Idiličan početak

Godina je počela idilično – s otkucajem ponoći Hrvatska je postala 27. članica šengenskog prostora i 20. članica eurozone. Na granicama s Mađarskom i Slovenijom ministri su uklanjali rampe, a premijer je na novogodišnje jutro na glavnom zagrebačkom trgu predsjednicu EK Ursulu von der Leyen počastio kavom, prvi put plativši eurima.

Milanović vs Plenković

Zoran Milanović već je na početku godine podigao buru kritizirajući sankcije Rusiji kao glupe i neučinkovite, usprotivio se slanju oružja Ukrajini “jer to produžuje rat” i kazao da realno „Krim više neće nikad biti Ukrajina”. 

Usprkos tim riječima, Hrvatska je 2023. snažno podržavala Ukrajinu u svim aspektima. Poslala joj je 14 transportnih helikoptera, primila je njezine ranjenike, omogućila transport žita putem svog teritorija te je u listopadu održala i prvu donatorsku konferenciju za razminiranje ratom pogođene zemlje na kojoj je obećano gotovo pola milijarde eura u tu svrhu.

Dobri odnosi sa Slovenijom

Hrvatska je u godini na izmaku poboljšala odnose sa susjednim državama. Nakon Plenkovićevog „prijatelja” Janeza Janše, na čelo Slovenije početkom prošle godine došao je liberal Robert Golob. Hrvatski premijer razvio je odličan odnos i s njim pa dvojica čelnika često zajedno putuju na međunarodne konferencije.

Hrvatska i Slovenija gaje najbolje odnose u regiji, a Plenković i Golob, političar koji je stigao iz svijeta energetike, naglasak su stavili na suradnju upravo u tom sektoru – ulaganjima u LNG terminal, širenju regionalne mreže plinovoda i nuklearke Krško.

Toplije-hladnije sa Srbijom

Zanos oko zatopljenja odnosa Beograda i Zagreba s početka godine polako je jenjao pa je prema kraju godine ponovo ‘zahladilo’. 

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman i njegov srbijanski kolega Ivica Dačić krajem siječnja su se sastali u Subotici u prigodi Velikog prela bunjevačkih Hrvata, a Plenković je u lipnju boravio u istom gradu, otvorivši ondje s premijerkom Anom Brnabić Hrvatski dom i kazavši pritom da „zaoštravanje retorike” sa Srbijom nikad nije dolazilo iz njegove vlade.

U srpnju je MVEP tradicionalno morao reagirati na srbijansko posezanje za hrvatskom kulturnom baštinom povodom Deklaracije „Granice srpske književnosti” koja je u njih uvrstila i hrvatske književnike.

Opuštenije s BiH

Nakon formiranja vlasti u Bosni i Hercegovini krajem prošle godine, ovaj put bez SDA Bakira Izetbegovića, odnosi sa Sarajevom u ovoj su godini bili relaksiraniji nego ranije.

Novi bh. šef diplomacije Elmedin Konaković u veljači je boravio u Zagrebu i rekao da su „svi lideri u Hrvatskoj vrlo spremni na razgovore i dogovore” te da je dobio potvrdu da će Hrvatska podržavati BiH bez uplitanja u njezine unutarnje poslove.

Grlić Radman je u lipnju ustvrdio kako je položaj hrvatskog naroda u susjednoj zemlji mnogo bolji otkako je visoki predstavnik Christian Schmidt deblokirao formiranje vlasti krajem prošle godine.

Korektno s Crnom Gorom

Crna Gora je u svibnju dobila novog predsjednika Jakova Milatovića, nakon 32 godine vlasti Mila Đukanovića, a u listopadu i novu vladu.

Milatović, u medijima često predstavljan kao prosrpski kandidat, u rujnu je bio u Zagrebu u „prijateljskom” posjetu gdje je davao proeuropske izjave.

Vodstva dviju država 2023. su se sporila oko povratka školskog broda Jadran iz crnogorskih u hrvatske ruke. Riječ je o jedrenjaku izgrađenom 1933. koji je do 1991. bio upisan u flotne liste hrvatskih luka no zadržan je u Crnoj Gori kamo je otplovio 1991. na remont.

Državljani u nevolji

Hrvatska javnost je pomno pratila, a diplomacija se aktivirala u slučaju osmero hrvatskih državljana koji su u Zambiji zbog posvajanja djece optuženi za trgovanje ljudima. Nakon višemjesečnog sudskog procesa, oslobođeni su prvoga lipnja i zajedno s djecom posvojenom u DR Kongu vratili su se u Hrvatsku.

Hrvatska je evakuirala i svoja 22 državljana koji su ostali blokirani u Pojasu Gaze nakon odgovora izraelske vojske na napad Hamasa i zatražili su diplomatsku pomoć. U Zagreb su stigli početkom studenog.

Diplomacija se angažirala i oko Bad Blue Boysa uhićenih u Ateni nakon organizirane tučnjave s navijačima AEK-a u kojoj je život izgubio grčki navijač. Grčki sudovi njih 102 uz jamčevinu i zabranu odlaska na utakmice, oslobodili su tek na kraju godine. 

(Hina)

Više možete pročitati OVDJE

Obilježavanje Dana Europe ususret 10. obljetnici članstva Hrvatske u Europskoj uniji

Ovogodišnji Dan Europe ima poseban značaj za Hrvatsku. Obilježavamo ga u godini u kojoj slavimo desetu godišnjicu našeg članstva u Europskoj uniji. U tom su razdoblju građani Hrvatske imali priliku osjetiti dobrobiti ulaska u Europsku uniju. Jedan je od vidljivih primjera je izgradnja Pelješkog mosta, ali i niz drugih projekata koji poboljšavaju kvalitetu života naših građana i osiguravaju prilike za rast i razvoj.

U ovoj smo godini istovremeno postali članica eurozone i šengenskog prostora čime smo dodatno učvrstili svoj položaj u samoj jezgri Europske unije. Jedina smo država članica koja je to ostvarila na isti dan.

Dan Europe je dan mira i jedinstva, pa ipak ga već drugu godinu za redom dočekujemo u okolnostima strašne agresije na Ukrajinu. I stoga je ovo ponovno i dan kada našim ukrajinskim prijateljima ponavljamo da ćemo ih nastaviti podupirati, dokle god bude potrebno. Čvrsto vjerujemo da je to jedino ispravno.

U vremenu brojnih globalnih izazova – sigurnosnih, gospodarskih, klimatskih, demografskih – svijet se značajno mijenja. U takvom svijetu Europska unija nastoji osnažiti svoj položaj, zadržati najviše životne standarde, ponuditi nova rješenja, čemu i Hrvatska daje svoj doprinos. To se može ostvariti jedino uz očuvanje zajedništva, utemeljenog na istim vrijednostima i solidarnosti između država članica te daljnjom izgradnjom našeg jedinstvenog tržišta.

Obljetnice su i prigoda za podsjećanje na ono što smo u Europskoj uniji do sada učinili zajedno upravo zato što smo bili ujedinjeni i odlučni, kako u dobrim tako i u kriznim vremenima. Nastavljamo zajedno graditi Europsku uniju kako bi u budućnosti bila otpornija, konkurentnija, spremna odgovoriti svim novim izazovima, uspješno provela zelenu i digitalnu tranziciju, ali i osigurala svoju snažniju globalnu ulogu.

Europsku uniju prvenstveno čine njezini građani, koji nose njezinu snagu i doprinose njezinu razvoju, te koji dijele viziju i vrijednosti prema kojima svakodnevno živimo. Ona i dalje mora ostati projekt mira, demokracije i vladavine prava i upravo je to smjer kojega ćemo i dalje nastaviti podupirati.

(MVEP)

BOŽIĆNO-NOVOGODIŠNJA ČESTITKA

Drage članice i članovi Udruge hrvatskih diplomata, drage kolegice i kolege,

Neka Božić donese svjetlo i toplinu u nama i oko nas i neka Nova, 2022., godina bude ispunjena mirom, zajedništvom i svekolikim darovima. Možda ne možemo spasiti cijeli svijet, ali onoj osobi kojoj smo pružili pomoć, to može značiti cijeli svijet.

U ime Udruge hrvatskih diplomata (UHD) i u ime članova Izvršnog odbora UHD-a, želimo vama i vašim obiteljima blagoslovljen Božić i sretnu Novu 2022., godinu.

Izvršni odbor UHD-a

NAJAVA: Akcija prikupljanja donacija za beskućnike, 20. i 21. prosinca 2022. godine, Zagreb

U susret Božiću i Novoj 2023. godini Udruga hrvatskih diplomata (UHD) u suradnji s MVEP-om i Humanitarnom udrugom Fajter organizira akciju prikupljanja donacija za beskućnike, ljude koji su ostali bez topline svoga doma.

NAJAVA: Akcija prikupljanja donacija za beskućnike, 20. i 21. prosinca 2022. godine, Zagreb

U susret Božiću i Novoj 2023. godini Udruga hrvatskih diplomata (UHD) u suradnji s MVEP-om i Humanitarnom udrugom Fajter organizira akciju prikupljanja donacija za beskućnike, ljude koji su ostali bez topline svoga doma.

Akcija će se održati u Maloj multimedijskoj dvorani u utorak, 20. prosinca, od 12:00 do 14:00 sati i u srijedu, 21. prosinca, od 14:00 do 16:00 sati.

Pozivamo vas da se donacije pakiraju u platnene ili druge čvrste vrećice: higijenske potrepštine, lijekovi, zimska odjeća i obuća te hrana.

IO UHD-a

Dan Ujedinjenih naroda

Dan Ujedinjenih naroda obilježava se 24. listopada kada je 1945. godine stupila na snagu Povelja UN-a, čime je Organizacija službeno započela s radom.

Ujedinjeni narodi, osnovani s primarnim ciljem očuvanja svjetskog mira i sigurnosti te rješavanja ekonomskih, društvenih i političkih izazova kroz međunarodnu suradnju, suočavaju se kroz godine s brojnim globalnim izazovima. Invazija Ruske Federacije na Ukrajinu, koja osim sigurnosnog pitanja, za sobom povlači i pitanja humanitarne krize, prijetnje globalne sigurnosti hrane te energetske krize zasigurno je najveći izazov Organizacije od njezina osnutka.